Zaštita životne sredine
Zaštita životne sredine je, posle niza godina u kojima se raspoloživi novac ulagao samo u održavanje proizvodnih kapaciteta, postala prioritet u poslovnoj politici JP EPS. Od 2003. godine do danas realizovano je više projekata koji su u direktnoj funkciji smanjenja zagađenja iz termoelektrana JP EPS: u zamenu šest elektrofiltera uloženo je oko 28 miliona evra, počela je realizacija projekata zamene postojećeg sistema transporta i odlaganja pepela i šljake na deponijama T. U cilju smanjenja zagađenja vazduha, površinskih i podzemnih voda, formirana je baza podataka za stabilnost terena u zoni hidroelektrana, kao i mehanizama za upravljanjem otpadom. Ukupna ulaganja do sada iznose 112 miliona evra.
Ukupno planirana sredstva za period od 2010. do 2014. godine iznose oko 450 miliona evra od čega 90% sredstva čine sredstva iz donacija i kredita. U planu je početak finansiranja:
- Promene tehnologije transporta i odlaganja pepela na TE Nikola Tesla A, TE Kostolac A kao i završetak postrojenja na TE Kolubara A blok A5;
- Rekonstrukcija elektrofiltera na TE Nikola Tesla A3, TE Nikola Tesla B1 i B2, TE Morava A1, Kostolac B1 i B2;
- Početak izgradnje postrojenja za desulforizaciju dimnih gasova na TE Nikola Tesla A, TE Kostolac B;
- Prečišćavanje otpadnih voda na TENT B i TE Kostolac B.
Najobimniji planirani poslovi u okviru JP EPS vezani su za nastavak započete modernizacije postojećih mera zaštite životne sredine na termoenergetskim objektima i za aktivnosti oko uvođenja novih mera zaštite na svim objektima, a u cilju zadovoljenja zahteva domaćeg i zakonodavstva EU iz oblasti zaštite životne sredine.
Prema setu Zakona o zaštiti životne sredine koji su stupili na snagu krajem decembra 2004. godine, dopunama i izmenama iz 2009. godine, kao i čitavog niza pratećih zakona donetih 2009. i 2010. godine, obaveza JP EPS je da uskladi rad svojih objekata sa njihovim odredbama do 2015. godine. To znači da će i po nacionalnim propisima, koji se usaglašavaju sa regulativom EU, za nove objekte i objekte koji se revitalizuju morati da budu primenjene mere zaštite u skladu sa najboljim dostupnim tehnikama (BAT):
- Za nove termoenergetske objekte koji se revitalizuju moraju se ugrađivati postrojenja za odsumporavanje, denitrifikaciju i elektrofilteri visoke efikasnosti, ugrađivati postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, uvoditi nova povoljna rešenja transporta i odlaganja pepela i sl.;
- U rudarskom sektoru konsekventno sprovoditi poslove na rekultivaciji uvodeći nove metode, uključujući i selektivno otkopavanje i odlaganje humusa;
- U hidroenergetskom sektoru realizovati projektima predviđene mere zaštite akumulacija i priobalja, saniranja i revitalizacija postojećeg stanja;
- Operativno prilagođavanje zahtevima Okvirne konvencije o promeni klime UN i Kjoto protokola, korišćenje mogućnosti Mehanizama čistog razvoja (CDM) predviđenog za podršku održivom razvoju zemalja u razvoju, kao i priprema za primenu drugih fleksibilnih mehanizama;
- Maksimalno korišćenje otpadnih materijala (pepeo, gips, glina, šljunak, pesak, ulje, guma, alternativna goriva i drugo) koji nastaju u delatnostima JP EPS kao sekundarne sirovine.