za posetioce

obnovljivi izvori

pitanja i odgovori
foto galerija

eps i deca
 
 
     
         
 

Saopštenje za javnost (Beograd, 09. jul 2010.)

Hidroelektrane na Ibru – šansa za srpsku privredu

Izgradnja hidroelektrana na Ibru koštaće oko 285 miliona evra. To je novac koji će obezbediti EPS i italijanska kompanija Seci Energia S.p.A. koje su osnovale zajedničku firmu Ibarske hidroelektrane d.o.o. sa sedištem u Kraljevu. Italijanski partner je vlasnik 51 a EPS 49 odsto akcija u tom zajedničkom preduzeću. Taj veliki projekat će, bez ikakve dileme, doprineti razvoju turizma u celom rgionu, ali će biti i prilika da se uposli veliki broj domaćih kompanija. Elektroprivreda Srbije je decenijama već nosilac razvoja srpske privrede i nebrojeno puta je dokazala da i te kako računa na domaće firme. Tako će biti i na ovom projektu, rekao je Dragomir Marković, generalni direktor EPS-a, povodom velikog interesovanja za učešće u ovom projektu koje već sada iskazuju mnoge domaće kompanije, pre svega iz Kraljeva. - Ugledni domaći instituti su angažovani na nizu studija. Potom slede poslovi na pripremi izgradnje 10 HE na Ibru. Procenjujemo da će se sve neophodne studije raditi u narednih godinu- dve dana, da će toliko trajati i pribavljanje neophodnih saglasnosti i dozvola, kako nalažu zakoni, iz čega proizilazi da je u ovom trenutku rano govoriti o angažovanju kompanija na izgradnji hidroelektrana, objašnjava Marković, naglašavajući još jednom značaj činjenice da je sedište Ibarskih hidroelektrana d.o.o. baš u Kraljevu. To je sasvim prirodno, kaže Marković, jer će se graditi HE u tom kraju. To jeste, ne krijemo, i prilika da se zaposli lokalna privreda i veliki broj ljudi koji žive u Kraljevu i okolini. Kad HE prorade, jasno je da će i tada prednost u zapošljavanju imati stručnjaci koji žive u tom regionu. Kad dođe vreme za to, zajednička firma EPS-a i Seci Energia S.p.A. kroz tenderske procedure odabraće najbolje kompanije za taj zahtevan poduhvat. Prve tendere pokušaćemo da raspišemo već u drugoj polovini 2011. godine, kaže Marković, još jednom ističući značaj ovog projekta za ceo region pa i za Republiku Srbiju i odlučnost EPS-a i italijanskog partnera da se ispoštuju sve zakone Srbije u oblasti zaštite životne sredine.

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Saopštenje za javnost (Beograd, 03. jul 2010.)

Elektroprivreda Srbije i italijanska kompanija SECI Energia S.p.A. potpisale su ugovor o osnivanju Privrednog društva Ibarske hidroelektrane d.o.o. Kraljevo, koje će izgraditi 10 hidroelektrana na Ibru, ukupne snage 103 megavata. Vrednost ove investicije iznosi 285 miliona evra.
Ugovor su potpisali Dragomir Marković, generalni direktor JP Elektroprivreda Srbije, i Gaetano Makaferi, predsednik grupe Makaferi čija članica je kompanija  SECI Energia S.p.A
Potpisivanju ugovora prisustvovali su prof. dr Petar Škundrić, ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije i njegova ekselencija Armando Varikio, ambasador Italije u Srbiji.
Osnivanje zajedničke firme predstavlja početak realizacije Protokola o saradnji u oblasti energetike, koji su 9. marta 2009. godine zaključile Srbija i Italija. Ovim dokumentom JP Elektroprivreda Srbije i SECI Energia S.p.A. viđeni su kao strateški partneri u realizaciji projekata za proizvodnju električne energije, a jedan od njih je korišćenje hidropotencijala sliva reke Ibar.
Ministar Škundrić je naglasio da je reč o  jednom od projekata u okviru šireg programa saradnje Srbije i Italije. Govoreći o njegovom značaju ministar je naglasio da je reč o udruživanju kapitala javnog i privatnog sektora i da to predstavlja ulazak EPS-a u potpuno tržišne uslove poslovanja. Ovim činom mi praktično ulazimo u investicioni ciklus, koji je veoma značajan za EPS, ali i za našu ekonomiju i državu u celini. Ukupna vrednost hidroelektrana na Ibru je 20 odsto od onoga što bi trebalo da se realizuje u okviru programa saradnje dve države u oblasti energetike. Ovaj projekat ima sve potrebne i poželjne elemente, od stvaranja nove vrednosti do otvaranja novih radnih mesta - rekao je  Škundrić. Zahvalivši italijanskoj vladi na konstruktivnoj saradnji, on je izrazio nadu da će se sledeće godine postaviti i kamen temeljac za prvu hidroelektranu na Ibru.
Generalni direktor EPS- Dragomir Marković rekao da je ugovorom koji je potpisan formirana zajednička firma za projektovanje, izradu dokumentacije, izgradnju i eksploataciju hidroenergetskih objekata na reci Ibar. On se zahvalio partnerima što su prihvatili da sedište ove firme bude u Kraljevu, iako je bilo praktičnih razlog da to bude na drugom mestu. Naveo je i tri ključna razloga ulaska EPS-a u ovaj posao: ulaganje u nove izvore, odnosno čistu ili zelenu energiju kao jedan od najvažnijih prioriteta EPS-a, zatim, brigu o životnoj sredini i njeno stalno unapređenje koje svaka društveno odgovorna firma ima za cilj, a projekat HE na Ibru je upravo tako orijentisan i na kraju, kao treći ali ne manje važan razlog od prethodnih, veoma pozitivni komercijalni efekti koji proističu iz podsticajnih mera italijanske vlade.
- Za EPS je od posebnog značaja i to što je ovo prvi projekat kojim naša kompanija pokazuje orijentaciju ka profitnom i tržišnom načinu poslovanja, a to će, da podsetimo, već od 1. januara iduće godine, biti i formalno ostvareno kroz transformaciju EPS-a u akcionarsko društvo, u skladu sa važećim zakonskim obavezama.
Gaetano Makaferi, predsednik grupe Makaferi je istakao da Srbija ima značajne potencijale u oblasti obnovljivih izvora energije i naglasio d aje ovo samo prvi korak u toj saradnji, koji sada omogućava i Sporazum između Srbije i Italije u ovoj oblasti. Taj sporazum upravo omogućava beneficije  u vezi sa cenom električne energije, koja se proizvodi u Srbiji  a prodaje u Italiji. Ta cena omogućava značajan razvoj i brz povrat uloženih sredstava u ovakve objekte - rekao je Makaferi.
Ambasador Italije u Srbiji  Armando Verikio izrazio je zadovoljsto potpisivanjem ovog ugovora, napomenuvši da će se narednih godina ići korak po korak u ovoj saradnji. On je takođe istakao da Italija smatra da je Srbija najznačajnija država u regionu i da će biti pokretačka snaga za razvoj celog regiona. Ovi sporazumi, rekao je, potvrđuju nameru Italije da sa Srbijom ima najkompletniju moguću saradnju u najnačajnijim privrednim sektorima.  

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Saopštenje za javnost (Iriški Venac, 15. jun 2010.)

EPS počeo obuku 153 pripravnika

U Nastavno-obrazovnom i rekreativnom centru Elektrovojvodine (NORCEV) na Iriškom Vencu danas je počela obuka 153 pripravnika koji su nedavno primljeni na konkursu koji je raspisala Elektroprivreda Srbije pod nazivom „Vi ste nam potrebni“.

Mlade stručnjake koji su u EPS-u od 1. juna pozdravili su dr Aca Marković, predsednik Upravnog odbora EPS-a i Dragomir Marković, generalni direktor JP EPS a početku obuke i predavanjima koja su održali članovi poslovodstva EPS-a prisustvovali su i direktori svih 11 privrednih društava EPS-a u kojima će pripravnici raditi u narednih godinu dana.

-  Ovaj konkurs je završen, ali Elektroprivreda Srbije neće, kada je podmlađivanje u pitanju, stati. Nakon ovog konkursa planiramo da raspišemo konkurs za elektromonterski kadar. Taj kadar nam je ne samo star po godinama nego i deficitaran - kaže generalni direktor EPS-a Dragomir Marković.
Na javni poziv EPS-a  za prijem visokostručnog kadra prijavilo se više od 8.500 mladih stručnjaka od kojih je 5.600 ispunilo uslove konkursa. Reč je o diplomiranim inženjerima raznih struka, pravnicima, ekonomistima...sa visokim prosečnim ocenama iznad 9,5. Kako je EPS „stara firma“ sa prosekom godina iznad 50 i prosečnim radnim stažom od 20 godina, podmlađivanje Elektroprivrede Srbije i zapošljavanje mladih stručnjaka je bilo imperativ.

Plan obuke za sve pripravnike je napravljen u ljudskim resursima  EPS-a i po njemu će svi pripravnici, bez obzira u kom su privrednom društvu započeli pripravnički staž, proći ceo sistem Elektroprivrede Srbije u kome su kopovi uglja, termo i hidro elektrane i distribucije, kako bi se što bolje pripremili za polaganje pripravničkog ispita koji ih čeka na kraju obuke.

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Saopštenje za javnost (Beograd, 03. jun 2010.)

Potpisan ugovor vredan 53 miliona evra

U TE-KO „Kostolac“ počela realizacija investicije vredne 70 miliona evra.

Privredno društvo Termoelektrane i kopovi Kostolac počelo je investiciju vrednu 70 miliona evra. Reč je o kapitalnom remontu bloka 2 u termoelektrani Kostolac B. U okviru tog posla, danas (03.06.2010. godine), u Beogradu je potpisan ugovor vredan gotovo 53 miliona evra između „Energoprojekt-Entela“ koji je na čelu konzorcijuma domaćih firmi i Privrednog društva „Termoelektrane i kopovi Kostolac“. Ovom činu prisustvovao je prof. dr Petar Škundrić, ministar rudarstva i energetike u Vladi Srbije i dr Aca Marković, predsednik Upravnog odbora EPS-a, kao i mnoge druge zvanice, a ugovor su potpisali Dragan Jovanović, direktor TE-KO „Kostolac“ i Mladen Simović, direktor Energoprojekt-Entela.

Ovim ugovorom je predviđen kapitalni remont kotlovskog postrojenja, rekonstrukcija elektrofiltera i modernizacija pojedinih postrojenja. Rok za realizaciju posla je šest meseci i očekuje se da će blok biti na mreži početkom decembra ove godine.

Pored „Energoprojekt-Entela“, u proizvodnji opreme i njenoj montaži učestvuju „Energoprojekt-Oprema“, „IMP-Automatika“, „Feromont-Inženjering“, „Goša Montaža“, „Rudnap grupa - Minel kotlogradnja“, „Termoelektro-Enel“ i „Izoprogres“.

U ostalim poslovima do vrednosti od 70 miliona evra učestvuju poljska kompanija „Alstom“, koja je angažovana na turbogeneratorskom postrojenju, dok je uvođenje nove automatike upravljanja blokom povereno Institutu „Mihajlo Pupin“ iz Beograda.

Učesnike ovog događaja pozdravio je ministar Petar Škundrić napominjući da je je on značajan ne samo za EPS već za celu privredu Republike Srbije.

- Ova rekonstrukcija obezbediće dovoljne količine energije, povećati zaposlenost ljudi u Srbiji, jer je konzorcijum domaćih firmi bio najbolji na tenderu. Revitalizacija bloka B 2 TE Kostolac, ne samo što produžava njegov radni vek i povećava mu kapacitet za desetak procenata, već i zato što predstavlja uvod u realizaciju paket aranžmana, koji treba da se realizuje u narednih  pet godina u okviru  kompletne revitalizacije, zaštite životne sredine i gradnje novog termobloka u Kostolcu, u ukupnoj vrednosti od oko 1,25 milijardi dolara. Ovaj posao je vredan oko 50 miliona evra i predstavlja sastavni deo celog ovog aranžmana i kredita koji treba da nam odobri NR Kina, jer je takav dogovor postignut sa našim potencijalnim poslovnim partnerima - rekao je ministar Škundrić. 
- Činjenicom da domaće firme realizuju ovaj veliki projekat, potvrđujemo opredeljenje da poštujemo odluku Vlade Srbije i Ministarstva rudarstva i energetike - rekao je dr Aca Marković. - Želimo da se pohvalimo i time da je EPS ovih dana primio još oko 160 mladih inženjera, pravnika, ekonomista i to će takođe biti nova pokretačka snaga za EPS. U prvih pet meseci ove godine EPS pokazuje punu vitalnost u poslovanju; izvezli smo 600 miliona kilovat-časova i očekujemo da ćemo premašiti prošlogodišnji rekord. U istom period naša proizvodnja beleži i rast od 2,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Posle potpisivanja ugovora prisutne je najpre pozdravio Dragan Jovanović i rekao da je ovo jedan od događaja, koji označava pokretanje velikog investicionog ciklusa u TE-KO „Kostolac“. Ukupna snaga bloka B2, pored povećanja pouzdanosti rada i raspoloživosti, trebalo bi da bude veća za 20 do 30 megavata. On je rekao da je potpisani ugovor praktično već od danas u realizaciji.

Mladen Simović je istakao poseban značaj ovog ugovora za srpsku elektromašinogradnju koja, je na ovaj način dobila šansu da vodi i realizuje jedan izuzetno značajan posao i da se nada da će on biti samo prvi u nizu u kojem će srpska mašinogradnja dobiti, voditi i realizovati projekte revitalizacije i izgradnje novih blokova.

- Samo na ovom projektu, od strane konzorcijuma, biće zaposleno hiljadu ljudi. Imamo u tom pogledu iskustva, kako u zemlji tako i u inostranstvu, kao i potrebna znanja i učinićemo zaista sve da performanse, koje su tražene od nas budu zadovoljene i da ovo bude samo prvi u nizu projekata, koje ćemo uspešno realizovati - rekao je Simović.

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Saopštenje za javnost (Beograd, 21. maj 2010.)

„Slika“ merne opreme na sajtu EPS-a

Elektroprivreda Srbije će u cilju povećanja ekonomske i energetske efikasnosti distributivnih preduzeća - povećanja naplate i smanjivanja gubitaka - do kraja ove godine raspisati međunarodni tender za nabavku opreme za merenje električne energije i upravljanje potrošnjom. Investicija će biti oko 80 miliona evra i finansiraće se kreditima EBRD i EIB banke. EPS planira da i u narednim godinama nabavlja najsavremeniju mernu opremu i da time poboljša merenje električne energije koju kupci potroše i  upravljanje distributivnim sistemom i da uvede daljinsko očitavanje potrošnje. Studije pokazuju da je nabavke ovakve opreme, koja će biti ciljano postavljana u regionima gde je naplata najslabija a gubici najveći, najisplativija investicija EPS-a.
U cilju realizacije ovog projekta Elektroprivreda Srbije je odredila tehničke karakteristike te opreme i nju je krajem maja usvojio Stručni savet EPS-a. Na sajtu EPS-a, na stranici http://www.eps.rs/publikacije/int_standardi.htm objavljen je dokument pod nazivom „Funkcionalni zahtevi tehničke specifikacije AMI/MDM sistema“ u kome se na 262 strane detaljno objašnjavaju tehničke specifikacije opreme koju će EPS nabavljati. Svi proizvođači tih uređaja sada imaju priliku da se sa tim zahtevima EPS-a upoznaju na vreme i da se pripreme za nabavke koje će Elektroprivreda Srbije sprovoditi ove i u narednim godinama.

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Saopštenje za javnost (Beograd, 20. maj 2010.)

EPS opet greje Srbiju

Naglo zahlađenje značajno je povećalo potrošnju električne energije u Srbiji. Dnevna potrošnja je prošlog petka bila  oko 89 miliona kilovat-sati (kWh)  a juče, u sredu, dostigla je 110 miliona kWh. To je povećanje potrošnje za 21 milion ili čak za 23 odsto!
Jedini razlog za neočekivani rast potrošnje je – grejanje na električnu energiju i uključivanje klima uređaja, grejalica i TA peći. Najveći porast potrošnje je u dnevnim satima  i večernjem vrhu, kada opterećenje sistema skoči za čak 800 megavata (MW). Noću, kad je inače minimum potrošnje, opterećenje sistema se u odnosu na plan, zbog punjenja TA peći, poveća za 600 MW. To je ravno snazi jednog velikog bloka u TE Nikola Tesla B. 
Elektroprivreda Srbije, iako se u maju nije očekivala ovolika potrošnja, obezbeđuje dovoljno električne energije za sve potrebe tarifnih kupaca. EPS podseća da je u ovom trenutku van pogona zbog priprema za sledeću zimu oko 2000 megavata u elektranama, što je gotovo 30 odsto odsto od kapaciteta kojima upravlja EPS.    
Velike padavine od sredine maja uticale su na značajan rast dotoka koji je i iznad projektovanih kapaciteta određenih brana. Sve protočne HE  ne samo da proizvode maksimalne količine električne energije, već su zbog toga  prinuđene da višak vode propuštaju preko brana, da prelivaju.
Zbog punih jezera u akumulacionim HE i veoma velikog dotoka, akumulacione HE (sa HE „Piva“) rade punom snagom i dnevno proizvode oko 16 miliona kWh. Iz protočnih i akumulacionih hidroelektrana (sa HE „Piva“)
obezbeđuje se gotovo polovina proizvodnje iz elektrana kojima upravlja EPS, što se odavno nije desilo, jer je oslonac proizvodnje na termoelektranama.

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Saopštenje za javnost (Beograd, 17. maj 2010.)

Na sajtu EPS-a ugovori za otkup energije iz obnovljivih izvora

JP Elektroprivreda Srbije je na svoj sajt http://www.eps.rs/obnovljiviizvori.htm postavila svu dokumentaciju koja je potrebna vlasnicima elektrana koji proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora energije da sa EPS-om potpišu ugovore o otkupu „čistih“ kilovat-sati.
Na sajtu EPS-a se nalaze dve uredbe Vlade Srbije – Uredba o uslovima za sticanje statusa povlašćenog proizvođača električne energije i kriterijumima za ocenu ispunjenosti tih uslova i Uredba o merama podsticaja za proizvodnju električne energije korišćenjem obnovljivih izvora energije i kombinovanom proizvodnjom električne i toplotne energije.
Na osnovu ovih uredbi, JP Elektroprivreda Srbije je uradila neophodna propratna dokumenta vezana za ove uredbe. Tako se na sajtu EPS-a, na istoj stranici, nalaze: obrazac Zahteva za zaključivanje ugovora o otkupu električne energije, model Ugovora o otkupu električne energije i još pet priloga koji se odnose na konkretne obaveze povlašćenih proizvođača električne energije. Obrazac Zahteva za zaključivanje ugovora o otkupu električne energije, kao i ostala potrebna dokumentacija, može se preuzeti sa sajta.
Detaljno uputstvo kako se popunjavaju dokumenta, kome se dostavljaju i sa kim se komunicira u JP EPS, dati su u Zahtevu za zaključivanje ugovora o otkupu električne energije. Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Saopštenje za javnost (Beograd, 10. maj 2010.)

Sednica Upravnog odbora EPS-a

Koordinacijom svih nadležnih da se ubrzaju strateški tenderi 

Na sednici Upravnog odbora EPS-a, održanoj 7. maja u Bajinoj Bašti (predsedavao dr Aca Marković), usvojena je informacija o aktivnostima na realizaciji projekata TE „Kolubara B“ i TE „Nikola Tesla B 3“ i doneto je nekoliko zaključaka. S obzirom na značaj stranih investicija za realizaciju strategije Republike Srbije u sektoru energetike, Upravni odbor utvrđuje potrebu da se prethodno hitno reše pitanja koja utiču na privlačenje investitora i na stvaranje podsticajnih uslova za ulaganje stranog investicionog kapitala u izgradnju ovih termoelektrana i u proizvodnju termoelektrične energije. Uvažavajući vrstu i sadržinu zahteva potencijalnih investitora, strateških partnera JP EPS, u postupku realizacije ovih projekata, Upravni odbor konstatuje da je neophodno da se preduzmu mere za uspostavljanje kontinuirane saradnje tokom tenderskog postupka i u postupku osnivanja privrednih društava sa izabranim strateškim partnerima za obavljanje delatnosti proizvodnje električne energije  između Javnog preduzeća EPS i državnih organa, u okvirima zakonom utvrđene nadležnosti za rešavanje pojedinih zahteva od kojih zavisi efikasnost i uspeh tenderskog postupka. U tom cilju Javno preduzeće EPS će obezbediti potrebnu koordinaciju sa Radnom grupom ministarstva rudarstva i energetike za koordinaciju aktivnosti na realizaciji projekata za završetak izgradnje TE „Kolubara B“ i TE „Nikola Tesla B 3“, obrazovanom 8. aprila 2010.godine.
U narednim zaključcima ističe se da Upravni odbor ocenjuje da je neophodno da Vlada Srbije donese zaključke kojima će podržati aktivnosti za osnivanje privrednih društava sa izabranim strateškim partnerima za obavljanje delatnosti proizvodnje električne energije i da stvori prethodne uslove za nastavak tenderskog postupka i potreban nivo sigurnosti strateškim partnerima da će JP EPS  moći, odnosno da je ovlašćeno, da izvršava preuzete obaveze  u realizaciji projekata za završetak izgradnje TE „Kolubara B“ i za izgradnju TE „Nikola Tesla B 3“. Upravni odbor ocenjuje i da je neophodno da se što hitnije pripreme potrebne odluke i druga neophodna akta iz okvira delokruga rada JP EPS, odnosno nadležnih državnih organa, kao i da se usaglasi tenderska dokumentacija, kako bi se odmah nakon donošenja zaključaka Vlade, omogućio nastavak tenderskog postupka, uključujući i mogućnost i način podnošenja uslovno obavezujućih ponuda za izbor strateških partnera, kao i analizu priključivanja finansijskih institucija kvalifikovanim ponuđačima u realizaciji ovih projekata.
Članovi Upravnog odbora doneli su i zaključak da će, u okviru svojih prava, obaveza i odgovornosti utvrđenih zakonom, aktom o osnivanju, statutom i planskim dokumentima JP EPS, blagovremeno preduzimati potrebne radnje i aktivnosti u cilju okončanja tenderskog postupka, a u skladu sa zaključcima Vlade. Ovi zaključci Upravnog odbora EPS-a dostaviće se Ministarstvu rudarstva i energetike i Radnoj grupi, u okviru pripreme predloga za odlučivanje Vlade o vrsti i sadržini aktivnosti koje treba preduzeti u cilju obezbeđivanja uslova za realizaciju projekata za završetak izgradnje TE „Kolubara B“ i za izgradnju TE „Nikola Tesla B 3“, na način predviđen strateškim planskim dokumentima Republike Srbije. 

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Saopštenje za javnost (Beograd, 4. maj 2010.)

Postupak izbora strateškog partnera za modernizaciju i proširenje termoelektrane-toplane (TE-TO) Novi Sad ušao je u odlučujuću fazu. Devet kompanija koje su pokazale interesovanje i koje su ispunile kvalifikacione uslove, imaju mogućnost da do 31. maja 2010. godine otkupe dokumentaciju za pripremu i podnošenje ponuda.
Na VII sednici Upravnog odbora Energije Novi Sad (ENS) a.d., održanoj uoči prvomajskih praznika, na osnovu predloga osnivača (JP EPS i Grada Novog Sada) imenovana je komisija čiji je zadatak da prati sprovođenje postupka i da odobrava rezultate postupka. Za članove komisije imenovani su Miloš Saramandić, direktor privrednog društva „Panonske TE-TO“ Novi Sad, Aleksandar Jakovljević, direktor Sektora za strategiju u Direkciji za strategije i investicije u JP EPS, Josip Polc, tehnički direktor JKP „Novosadska toplana“ i Dejan Kovač, direktor Agencije za energetiku Grada Novog Sada.
U postupku dokapitalizacije ENS a.d. Novi Sad, zajedničke firme JP EPS i Grada Novog Sada, domaći partneri (EPS i Novi Sad) nameravaju da ulože zemljište sa postojećom infrastrukturom i postrojenjima, a od izabranog strateškog partnera se očekuje da dokapitalizacijom stekne većinsko učešće u ENS-u, kao i da, pored neophodnog finansijskog i operativnog kapaciteta, raspolaže iskustvom u podizanju i upravljanju sličnim postrojenjima. ENS a.d. će biti, planira se, nezavisni proizvođač električne i toplotne energije u mešovitom vlasništvu, sa većinskim učešćem strateškog partnera.

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Predugovor o implementaciji projektnog paketa TE Kostolac B

Saopštenje za javnost (Beograd, 4. mart 2010.)

Pomoć EPS-a i opštini Soko Banja

Elektroprivreda Srbije je, kao društveno odgovorna kompanija,  u cilju pružanja humanitarne pomoći odobrila još 565 hiljada dinara za sanaciju šteta izazvanih poplavama. Ova sredstva namenjena su opštini Soko Banja i biće uplaćena na poseban podračun za vanredne situacije te opštine.
Upravni odbor EPS-a je, inače, još 2. marta doneo odluku da se na ime humanitarne pomoći za sanaciju štete izazvane poplavama u februaru ove godine odobri ukupno 20 miliona dinara i to u opštinama Zaječar, Aleksinac, Požega, Knjaževac, Negotin, Svrljig, Boljevac, Merošina, Doljevac, Koceljevo, Ub, Lajkovac, Ljig, Vladimirci, Žitorađa, Prijepolje i Priboj. Tom odlukom nije bila obuhvaćena i Soko Banja za koju je naknadno utvrđeno da zbog ugroženosti velikog broja domaćinstava na ovom području, takođe, ispunjava uslove za novčanu pomoć.

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Saopštenje za javnost (Beograd, 1. mart 2010.)

Upravni odbor JP EPS doneo odluku o humanitarnoj pomoći

EPS pomaže poplavljena područja sa 20 miliona dinara

Novčana sredstva namenjena sanaciji šteta izazvanih poplavama

Elektroprivreda Srbije, kao društveno odgovorna kompanija je, u skladu sa svojim mogućnostima, odlučila da uputi novčanu pomoć opštinama pogođenim poplavama. Upravni odbor Elektroprivrede Srbije doneo je odluku o humanitarnoj pomoći u iznosu od 20 miliona dinara.

Za sanaciju šteta izazvanih poplavama najviše je izdvojeno za opštinu Zaječar (pet miliona dinara), po dva miliona dinara dobiće opštine Aleksinac, Požega i Knjaževac, Negotinu će biti usmereno milion i po dinara, a Svrljigu milion dinara. Za Boljevac je izdvojeno 848 hiljada dinara, a po 565 hiljada dinara dobiće opštine Merošina, Doljevac, Koceljevo, Ub, Lajkovac, Ljig, Vladimirci, Žitorađa, Priboj i Prijepolje.

Navedena novčana sredstva EPS će uplatiti na poseban podračun za vanredne situacije opština – korisnika pomoći.

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Revatilizacija A 6 u HE ''Đerdap 1''

DELOVI AGREGATA OTPREMLjENI U RUSIJU

Iz HE ''Đerdap 1'' otpremljeni su u Rusiju delovi demontiranog šestog agregata, koji će tokom narednih šest meseci biti zamenjen potpuno novom opremom u sklopu projekta revitalizacije. Reč je o glavčini radnog kola sa radnim mehanizmom i o turbinskom vratilu, koji će posle reparacije u kompaniji ''Silovije mašini'', u Sankt Peterbugu, biti ugrađeni u A 5, čija revitalizacija počinje 1. septembra ove godine.

Pored ovih delova, impozantnih gabarita i težine od oko 200 tona, u našim renomiranim fabrikama ''Goši'', ''Loli'' i ''Prvoj petoletki'', biće revitalizovani manji delovi ''šestice'' koji će,takođe, biti ugrađeni u modernizovani  i pojačani peti agregat. Znači, i u njemu će se kao i u ostalih pet agregata, tokom revitalizacije, ugraditi nove lopatice, manje težine i novog profila, a što će za oko 10 odsto povećati korisnost, odnosno proizvodne mogućnosti HE „Đerdap 1“.

Prema rečima Ljubiše Jokića, direktora HE ''Đerdap 1'', revitalizacija „šestice“ teče po planu. Trenutno je ovde angažovano oko 150 stručnjaka i radnika „Đerdapa“ i ''Đerdapusluga'' iz Kladova, kao i ATB ''Severa'', ''Geosonde'' i IMS iz Beograda, uključujući i ruske specijaliste, pod čijim nadzorom se obavlja ova složena operacija. Oni trenutno obavljaju sanaciju protočnih organa turbine i varova loptica statora i vrše pripreme za montažu radnog kola turbine i formiranje, odnosno pakovanje statora generatora.

1. mart 2010.

Saopštenje za javnost (Beograd, 26. februar 2010.)

pdf

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Mogući strateški partneri u TE-TO Novi Sad

Kvalifikovano devet kompanija

U TE-TO Novi Sad danas je počela dvodnevna investitorska konferencija: „Modernizacija TE-TO Novi Sad“.  Organizator sastanka je ENS-Energija Novi Sad“.
Zoran Manasijević, pomoćnik generalnog direktora EPS-a, koji je i generalni direktor i predsednik Upravnog odbora ENS a.d, , gde je EPS suvalsnik 50 odsto, dok je Grad Novi Sad suvlasnik drugih 50 odsto, izjavio je da je do sada interes za rekonstrukciju i izgradnju novog postrojenja pokazalo devet kompanija. U ovoj preliminarnoj fazi tendera pokazala se potreba da organizujemo jedan ovakav skup kako bi zainteresovane firme mogle bliže da se upoznaju sa celim projektom, da postave pitanja i dobiju odgovore koji će i njima pomoći da se što bolje spreme za učešće na tenderu, ali i ENS-u da unapredi već spremljenu tendersku dokumentaciju kako bi se u kasnijoj fazi posla izbegli eventualni nesporazumi. Projekat je, kao jedan od tri strateške investicije (pored TENT-a B 3 i Kolubare B), od velikog značaja i za EPS, ali je sasvim izvesno da je od izuzetnog značaja za Novi Sad.  Osnovna ideja je da se, u saradnji sa strateškim partnerom iz zemlje u kojima su takvi kapaciteti u radu, izgradi znatno efikasnije postrojenje od postojećeg.

Značajno je, takođe, i to da je od devet zainteresovanih kompanija, koje su do sada popunile sve kvalifikacione upitnike, konferenciji prisustvalo sedam firmi i to iz: Kanade, Grčke, Italije, Rusije, Slovačke, Slovenije, kao i jedna američko-poljska kompanija.

Prema rečima Vitomira Vučkovića, pomoćnika gradonačelnika Novog Sada, cilj osnivanja ovog preduzeća bio je, s jedne strane unapređenje energetske politike, odnosno razvoj toplifikacionog sistema grada, a sa druge strane poboljšanje kvaliteta isporuke toplotne energije građanima Novog Sada. Do sada su urađeni početni koraci za ulazak inostranog partnera u ovaj zajednički projekat, a očekuje se da će se na ovoj konferenciji napraviti još jedan korak ka  uvođenju strateškog partnera u ovo preduzeće koje će, pre svega, poboljšati i unaprediti sigurnost isporuke toplotne energije za sve građane. Ovaj projekat je jako bitan, pre svega, za Grad Novi Sad, a takođe i za Vojvodinu i Srbiju.

12. februar 2010.

Na kopu „Tamnava – Zapad“ svečano obeležen završetak montaže rotornog bagera

„Kolubara“ bogatija za još jedan BTO sistem

Na Površinskom kopu „Tamnava-Zapadno polje“ 10. februara svečano je obeležen završetak radova na montaži „rotornog bagera SCHrs 1600“ koji je, pre tri godine, kupljen od nemačke firme TKF ( Tyssen Krupp Foerdertechnik). Završetkom tih radova u celosti su okončani poslovi na montaži  novog Drugog BTO jalovinskog sistema, čiji je kapacitet projektovan na 12 miliona kubika jalovine na godišnjem nivou.

Uključivanje ovog sistema u proizvodni proces od izuzetnog je značaja, jer će omogućiti brže otkrivanje novih ugljenih blokova, a što je osnovni preduslov za nesmetan otkop i isporuku povećanih količina uglja u narednim godinama.

Drugi BTO sistem je montiran u pet faza tokom kojih su u proizvodni proces sukcesivno uključivani: odlagač, sistemi transportnih traka, pogonske stanice, sistemi za napajanje električnom energijom i sistemi za tehničku dijagnostiku i konačno, ovog februara i rotorni bager, čija je ukupna masa veća od 3.000 tona, a projektovani kapacitet 6.600 kubnih metara zemlje na sat. Realizacija ovog posla ostvarena je u okviru studije „Hitan investicioni program u rudarstvu“ iz 2003. godine, a uz pomoć Evropske agencije za razvoj i nemačkih konsultanata. Ukupna vrednost projekta je oko 77 miliona evra, a finansiran je sredstvima EPS-a iz kredita EBRD i nemačke KWf banke. Glavni podizvođač za izradu metalnih konstrukcija i montažu opreme bila je „Kolubara-Metal“ dok su elektroopremu proizvele i isporučile firme AVV, „Simens“ i ATB „Sever“.

Svečanom činu završetka radova prisustvovali su, između ostalih, Slobodan Mitrović, pomoćnik direktora Direkcije EPS-a za strategiju i investicije i Nebojša Ćeran, direktor PD RB „Kolubara“ koji su, tom prilikom, pozdravljajući predstavnike isporučilaca opreme i izvođače radova posebno naglasili značaj ove investicije čijom je realizacijom „Kolubara“ postala bogatija za još jedan moćni jalovinski sistem. Uključivanje ovog bagera u proizvodni proces obaviće se narednih dana, odmah nakon njegovog transporta do jalovinske etaže na kojoj će započeti radni vek.

12. februar 2010.

HE ''Đerdap 1''

REVITALIZACIJA ŠESTOG AGREGATA PO PLANU

Revitalizacija HE ''Đerdap 1'' teče po planu i sudeći prema sadašnjem tempu radova izvesno je da će zamena stare opreme na šestom agregatu biti  završena do 31.avgusta, odnosno da će revitalizacija narednog, A-5, početi 1. septembra. Ovo je u razgovoru sa novinarima iz Timočke krajine istakao Dragan Stanković, direktor PD ''HE Đerdap''. Uspešno su obavljeni svi demontažni radovi i planirani reparacioni zahvati na delu opreme A-6 koja će delom  biti revitalizovana u Rusiji, a ostalo u našim fabrikama ''Loli'', ''Goši'', ''Prvoj petoletki''.

- HE „Đerdap“ u potpunosti je ispunio dogovoreni rok sa ruskim partnerom i na vreme su pripremljeni i spakovani delovi agregata za transport u Rusiju - naglasio je Stanković. Reč je o glavčini radnog kola turbine sa radnim mehanizmima i turbinskom vratilu, koji će biti ugrađeni u A-5. Transport kako je precizirano ugovorom, međutim, juče nije krenuo sa Đerdapa, jer zbog vremenskih uslova ruski brod nije stigao da preuzme spakovane delove. Ali, prema izjavama ruskih inženjera, to neće uticati na rokove reparacionih radova u halama ''Silovije mašini'' u Sankt Peterburgu.

Prema planu teku i ostali pripremni radovi i obavljaju se sanacije na protočnim organima. Trenutno, saznajemo od Ljubiše Jokića, direktora HE ''Đerdap 1'', stručnjaci ''Geosonde'' obavljaju obradu sifona i obloge radnog kola, a radnici ''Severa'' počinju montažu statora primenom nove metode  pakovanja na licu mesta. Pri kraju je čišćenje rotora generatora, prečnika 14 metara i teškog 680 tona, takođe, primenom nove metode upotrebom suvog leda, što je rezultiralo i kvalitetom obavljenih radova i skraćenjem rokova.

12. februar 2010.

Saopštenje za javnost (Beograd, 29. januar 2010.)

Potpisan ugovor o kreditiranju ekoloških projekata u Kostolcu

U zaštitu životne sredine  17,85 miliona evra

Elektroprivreda Srbije je danas potpisala značajan ugovor sa konzorcijum koji čine Clyde Bergeman, sa podizvođačima Gošom Montaža i Gošom FOM, vredan 17,85 miliona evra. Od ugovorene sume srpskim kompanijama će pripasti 40 odsto vrednosti, čime je još jednom na konkretnom poslu pokazana podrška EPS-a srpskoj privredi.

Ugovor je u ime Elektroprivrede Srbije potpisao generalni direktor EPS-a Dragomir Marković, u ime TE-KO Kostolac, Dragan Jovanović, u ime lidera konzorcijuma - firme Clyde Bergeman, ugovor je potpisao Džef Hadson, generalni direktor dela ove kompanije, koja se bavi otpepeljivanjem, a u ime lokalnog dela konzorcijuma Branko Šljivar, generalni direktor Goša Montaže.

Ceo projekat koji omogućava nastavak realizacije poslova u oblasti  zaštite životne sredine u kostolačkom energetskom basenu finansiraće  Državna nemačka razvojna banka (KfW) i EPS. KfW banka učestvuje sa oko 12 miliona evra, a ostatak je EPS-ov deo i on će se koristiti za plaćanje domaćih, odnosno lokalnih firmi, koje učestvuju u ovom poslu.

Reč je o  zameni postojećeg sistema za transport pepela i šljake malovodnim hidrauličkim sistemom transporta, koji će značajno smanjiti uticaj postrojenja na vodu, zemljište i vazduh u blizini elektrana.

Ovaj projekat i projekat rekonstrukcije elektrofiltera takođe će biti realizovani i na TE Kostolac B (Drmno) u toku 2010. i 2011. godine na oba bloka, što predstavlja realizaciju Akcionog plana zaštite životne sredine (Faza 1) za kostolački region.

- Nadam se da će ceo ovaj posao da se obavi u planiranim rokovima. To nam je veoma značajno, jer je reč o važnim projektima koji treba da omoguće ovdašnjim termoelektranama moderne ekološke sisteme od koji će korist imati ne samo EPS, već i lokalna zajednica, rekao je Dragomir Marković.

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Saopštenje za javnost (Beograd, 29. januar 2010.)

Potrošnja se smanjuje, EPS zahvaljuje

Zahvaljujući stabilnom radu svih raspoloživih proizvodnih kapaciteta EPS-a, kako na kopovima uglja, tako i u elektranama, Elektroprivreda Srbije je i juče obezbedila dovoljno električne energije. Na teritoriji Republike potrošeno je 155,7 miliona kilovat sati, što je manje nego prethodnog dana.

Na teritoriji Srbije koju snabdeva EPS potrošnja je bila 133,5 miliona kilovat-sati.
Elektroprivreda Srbije zahvaljuje kupcima električne energije koji su i juče poslušali molbu EPS-a i gašenjem samo jedne ili dve sijalice, doprineli daljem padu potrošnje i smanjenju opterećenja sistema.

Dokaz da zasluge za obaranje potrošnje pripadaju isključivo kupcima je to što je juče smanjena potrošnja uz niže prosečne dnevne temperature nego prethodnih dana.

U utorak, kad nije bilo apela EPS-a da se na teritoriji koju snabdeva EPS smanji opterećenje sistema i ugasi bar jedna sijalica u svakom domaćinstvu, imali smo potrošnju od 134,3 miliona kWh a prosečna dnevna temperatura bila je  -5,7 stepeni Celzijusovih.

Juče je, posle ponovljene molbe EPS-a, potrošnja smanjena za još oko milion kilovat-sati a opterećenje sistema za snagu jedne manje termoelektrane, iako je prosečna dnevna temperatura bila još niža nego prethodnih dana (- 6,5 stepeni Celzijusovih).

Za vikend se očekuje dalji pad potrošnje struje, uz otopljenje, ali se od ponedeljka najavljuje novi ledeni talas sa novim rastom potrošnje električne energije.

Elektroprivreda Srbije će i dalje činiti sve što je potrebno da obezbedi redovno i stabilno snabdevanje svih kupaca, ali će, ako u krajnjem slučaju zatreba, biti slobodna da pozove kupce struje da opet ugase po neku sijalicu par sati dnevno, kako bi zajedno, bez ikakvih poremećaja u radu sistema, prošli i sledeći ledeni talas.

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Saopštenje za javnost (Beograd, 28. januar 2010.)

Apel urodio plodom – smanjeno opterećenje sistema
U periodu od 17 do 21 sat kupci smanjili potrošnju i opterećenje za čak 151 megavat, što je ravno snazi jedne manje TE. – Gašenjem dve sijalice – problemi će se prevazići

Elektroprivreda Srbije zahvaljuje svim kupcima električne energije koji su poslušali apel EPS-a i smanjili potrošnju električne energije, pre svega u najtežem delu dana za sistem, u periodu od 17 do 21 sat.

Juče je potrošnja električne energije na teritoriji Republike bila 154,438 miliona kilovat-sati, što je za više od 1,8 miliona kilovat-časova manje nego prethodnog dana. Juče se, inače, očekivala potrošnja od gotovo 158 miliona kWh.

Što je još važnije, u periodu od 17 do 21 sat, opterećenje sistema je, zahvaljujući samo kupcima struje, smanjeno za čak 151 megavat. Ako je snaga termoelektrane „Morava“ 100 megavata, jasno je da su kupci smanjili opterećenje za snagu jedne i po takve termoelektrane. Do ovakvog smanjenja potrošnje i opterećenja moglo je da dođe, na primer, gašenjem samo jedne sijalice u jednom domaćinstvu, snage 40 vati.

Danas se očekuje nešto hladnije vreme nego juče, pa i blagi rast potrošnje električne energije. Kao što su EPS i kupci struje i juče bili na zajedničkom zadatku u obostranom interesu, EPS i danas moli potrošače da opet u periodu od 17 do 21 sat, ugase poneku sijalicu, ako mogu ovoga puta dve, i da opet zajednički prebrodimo još jedan veoma hladan zimski dan.

Čak 72 proizvodne jedinice EPS-a rade punom snagom, na kopovima uglja rudari u veoma teškim uslovima kopaju ugalj za rad termoelektrana a  dežurne ekipe distribucija u najkraćem roku otklanjaju kvarove nastale preopterećenjem distributivne mreže. Ne treba sumnjati da će EPS i dalje činiti sve da obezbedi dovoljno električne energije za sve potrebe kupaca. Ali, EPS mora da upozori i da pozove lokalne samouprave da najzad obezbede energente za rad toplana, jer se već sada neki gradovi greju isključivo na električnu energiju. Ti problemi znatno otežavaju rad EPS-a i stabilno snabdevanje kupaca električnom energijom.

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Informacija za medije (Beograd, 27. januar 2010.)

U cilju obaveštavanja javnosti o trenutnoj elektroenergetskoj situaciji i velikom rastu potrošnje, Dragomir Marković, generalni direktor EPS-a dao je sledeću izjavu za medije:

Oboren rekord u potrošnji, apel da se smanji

Proizvodni kapaciteti EPS-a rade punom snagom, na kopovima se radi besprekorno, u distribucijama je stanje mobilno...ali se očekuje dalji rast potrošnje do čak 158 miliona kilovat-sati, što prevazilazi tehničke mogućnosti EPS-a. – Apel da se smanji potrošnja u periodu od 17 do 21 sat i da toplane greju u skladu sa propisanim temperaturama

„Juče, 26. januara oboren je istorijski rekord u potrošnji električne energije u Srbiji  - 156,28 miliona kilovat-časova! Da bi Elektroprivreda Srbije odolela tolikoj potrošnji, punom snagom rade 74 raspoložive proizvodne jedinice. Svi rudnici uglja u sistemu EPS-a rade besprekorno i u izuzetno teškim zimskim uslovima kopaju dovoljno uglja za rad termoelektrana. Sva elektrodistributivna preduzeća su u stanju maksimalne mobilnosti.

Danas se očekuje novo obaranje rekorda i još veća potrošnja nego juče – do čak  158 miliona kilovat-sati. To prevazilazi tehničke mogućnosti EPS-a. Kako vreme prolazi, a potrošnja raste sve više, logično je da se povećava i mogućnost da se pokvari neka od preopterećenih proizvodnih jedinica.

Kako je zajednički interes svih nas da održimo redovno snabdevanje,  EPS traži od potrošača da danas i narednih dana smanje svoju potrošnju posebno u periodu od 17 do 21 sat. Tada je opterećenje elektroenergetskog sistema i najveće. Cenim da to nije veliko odricanje: može se isključiti po neka sijalica, neko grejno telo, može se kuvanje i pranje veša odložiti u neko drugo vreme, kad je sistem manje opterećen.

Ovakvi apeli nisu neuobičajeni ni u drugim mnogo razvijenim i energijom bogatijim zemljama.

Iako sam upoznat sa svim problemima sa kojima su suočene toplane u nabavci i plaćanju energenata, apelujem i na njih da u ovom periodu pojačaju svoj rad. Čim se negde slabije greje, građani odmah uključe grejna tela na struju i skoči opterećenje sistema.

Ističem da se ovi rekordi ostvaruju u uslovima značajno smanjene industrijske potrošnje, pa je jasno da su rekordi  rezultat enormnog rasta potrošnje struje u domaćinstvima.

Na kraju apelujem da se ova molba ne dovodi u vezu sa zahtevima za poskupljenjem struje i platama u EPS-u, jer niko ne treba da sumnja da će i u ovoj situaciji, kao i uvek do sada, EPS pružiti svoj maksimum.

Nemamo nameru nikoga da plašimo, ali imamo obavezu da najširu javnost upoznamo sa nepobitnim činjenicama o stanju u sistemu. Svi oni koji svojim izjavama podstiču dalji rast potrošnje to čine na sopstvenu savest“.

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Saopštenje za javnost (Beograd, 26. januar 2010.)

Srbija se, opet, greje na struju!

Najava da će struja poskupeti tek kad prođe grejna sezona, jasan je poziv da se ko god može greje na struju, što je dovelo do potrošnje od 152 miliona kilovat-sati, a uskoro se očekuje i neverovatnih 160 miliona kWh. – Zbog odlaganja poskupljenja EPS-u umanjen prihod za gotovo četiri milijarde dinara, što će ugroziti planove remonata i investicija u ovoj godini

Potrošnja električne energije u Srbiji, juče, 25. januara, premašila je 152 miliona kilovat-sati. Očekuje se dalji rast potrošnje najjevtinijeg energenta za grejanje, koji po nekim najavama  neće poskupeti do početka aprila, odnosno do kraja grejne sezone. Već sutra, u sredu, očekuje se obaranje do sada zabeleženog rekorda u potrošnji od 156 miliona kilovat-sati i približavanje do nedavno nezamislivog nivoa od 160 miliona kilovat-časova. Potrošnja je znatno veća nego u vreme gasne krize.
Elektroprivreda Srbije danas sa istim kapacitetima koje je imala i pre 25 godina, kada je potrošnja bila između 100 i 125 miliona kilovat-sati,  ostvaruje rekordne proizvodnje, kako bi pratila sadašnje rekordne potrošnje. To je moguće samo zahvaljujući ogromnim ulaganjima u proizvodne kapacitete. U zimsku sezonu, koju EPS nikako ne smatra grejnom, jer je posao EPS-a da obezbedi struju a ne grejanje, elektroprivreda je ušla potpuno spremna, sa dovoljno zaliha uglja na deponijama i značajnim rezervama vode u akumulacijama.
„Proizvodni kapaciteti EPS-a rade punom snagom, koriste se sve rezerve, ostvaruju se maksimalne proizvodnje i uglja i električne energije... Ali, sa postojećim kapacitetima nije moguće dalje povećavanje proizvodnje da bi se pratila neverovatna potrošnja izazvana grejanjem na struju. Nije moguće, jer ni u proizvodnom ni u distributivnom delu sistem nije projektovan za ovoliku potrošnju. Jednostavno, nedostaju nove elektrane da bi se moglo proizvesti više. Ovaj nivo potrošnje ugrožava redovno snabdevanje i prirodno se očekuje povećanje broja kvarova i ispada, posebno na distributivnom nivou. Postrojenja i mreža EPS-a je opremljena automatskim sistemima zaštite čiji je zadatak da spreče pojavu težih kvarova na opremi. Dakle, oni će reagovati automatski i na pojavu prekomerne potrošnje iznad tehničkih mogućnosti. Posebne probleme mogu da imaju oni kupci koji su sami sebi, protivzakonito prepravljali te sisteme zaštite, da bi iz sistema povlačili veću snagu od one za koju su se ugovorom obavezali. U tim slučajevima veoma je moguća pojava pregorevanja instalacija“ – upozorava Zoran Manasijević, pomoćnik generalnog direktora EPS-a, podsećajući da su u susednim zemljama već počeli veliki problemi u snabdevanju strujom.
Najava daljeg odlaganja poskupljenja električne energije svakako će doneti relaksaciju budžeta domaćinstava – ali to je po par stotina dinara mesečno u proseku. Nadamo se da to nije maksimum koji pojedini ministri mogu da ponude narodu. Ali ovakve odluke imaju i svoje negativne posledice koje se, na kraju krajeva, kao bumerang vrate svakome od nas.
„Prva koja će to osetiti je domaća privreda koja se oslanja na EPS, a to je značajan deo privrede u Srbiji koja još uvek nešto radi. Zbog smanjenja prihoda koji se meri milijardama dinara EPS će biti prinuđen na redukovanje obima posla na remontnim i investicionim zahvatima, što znači manje posla za stotine srpskih firmi i instituta koji neposredno ili posredno rade za EPS sa više desetina hiljada zaposlenih. Sledeća opasnost koja preti je manja pogonska spremnost postrojenja za sledeću zimu izazvana smanjenjem remontnih radova. Sada je pred nama u EPS-u zadatak da minimiziramo štetu, tj. da tako prepakujemo i redukujemo remonte da bude što manje negativnih posledica po pogonsku spremnost.
I naravno, tu je i već pomenuta opasnost da u ovom hladnom talasu koji će potrajati, potrošnja naraste toliko da EPS to više neće moći da isprati“ – kaže Manasijević.

Za sve ove rizike, EPS ne može da preuzme odgovornost jer se, sa svoje strane, svih ovih godina svojim proizvodnim rezultatima pokazao i dokazao na delu a ne na rečima. Naravno, daćemo sve od sebe da odolimo i u ovoj situaciji. Ali, poručujemo i onima koji nešto shvataju i onima koji ništa ne shvataju. Sve što je ljudskom rukom napravljeno ima svoje granice pa tako ni naša postojeća postrojenja ne mogu proizvesti više od onoga što govore zakoni prirode i tehnike.

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Saopštenje za javnost (Beograd, 25. januar 2010.)

EPS spreman za ledeni talas

Potrošnja električne energije na teritoriji cele Republike približila se nivou od oko 150 miliona kilovat-sati. Narednih dana se očekuje dalji rast potrošnje. S obzirom da su najavljeni ledeni dani u naredne dve nedelje, u Elektroprivredi Srbije procenjuju da je sasvim moguće prebacivanje svih do sada zabeleženih rekorda u potrošnji i približavanje granici od 160 miliona kilovat-časova. 

Iako u Srbiji ima dovoljno energenata i ne postoji gasna kriza, potrošnja struje je sve veća pre svega zbog dispariteta cena energenata. Na teritoriji Vojvodine, gde je gasifikovano oko 200.000 domaćinstava, nema nikakve razlike u potrošnji električne energije radnim danom i nedeljom – svakog dana je na nivou od oko 30 miliona kilovat-sati. To su takođe rekordne potrošnje u Vojvodini koje pokazuju da mnoga domaćinstva umesto gasa za grejanje koriste električnu energiju.
Elektroprivreda Srbije je spremna za novi ledeni talas i visok nivo potrošnje i obezbediće dovoljno električne energije. Međutim, na distributivnoj  mreži koja nije građena za opterećenja koja su posledica grejanja na struju, mogući su kvarovi i kratkotrajni prekidi u snabdevanju koje će otklanjati distribucije uz povećan broj dežurnih ekipa.

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Saopštenje za javnost (Beograd, 08. januar 2010.)

ZAJEDNIČKO SAOPŠTENjE ZA JAVNOST

Postignut dogovor sa sindikatom EPS-a

Na današnjem sastanku u Ministarstvu rudarstva i energetike Sindikat radnika „Elektroprivrede Srbije“, poslovodstvo „Elektroprivrede Srbije“ i predstavnici Vlade Republike Srbije postigli su obostrano prihvatljiv dogovor imajući u vidu opšte makrekonomske prilike u zemlji ali i uslove u kojima danas rade zaposleni u „Elektroprivredi Srbije“.

Uzimajući u obzir veoma dobre poslovne rezultate „Elektroprivrede Srbije“ u prošloj godini, doprinos „Elektroprivrede Srbije“ u prevazilaženju prošlogodišnje gasne krize, zadovoljenje rekordne potrošnje električne energije i prebacivanje godišnjeg plana poslovanja kompanije, zahtevi radnika sindikata EPS-a su u najvećoj meri ocenjeni kao opravdani od strane Vlade Republike Srbije.

U skladu sa postignutim dogovorom sa Vladom Republike Srbije i poslovodstvom EPS-a potpisaće se sporazum po štrajkačkim zahtevima čime će se steći uslovi za odjavljivanje najavljenog stupanja u generalni štrajk radnika EPS-a i prestanak štrajkačkih aktivnosti.

Predsednik GO                          Generalni direktor                      M I N I S T A R
Sindikata radnika EPS –a     „ Elektroprivrede Srbije“                       
Milan Đorđević                         Dragomir Marković            Prof.dr Petar Škundrić

Saopštenje za javnost (Beograd, 02. januar 2010.)

Oboren novi rekord – proizvodnja dostigla 41 milijardu kilovat-sati

U 2009. godini na teritoriji Republike prvi put proizvedeno više od 41 milijarde kilovat-sati a u elektranama kojima upravlja EPS proizvedeno više od 36 milijardi kWh . – Zahvaljujući manjem uvozu i šest puta većem izvozu od planiranog, kao i manjim troškovima u proizvodnji, EPS uštedeo 80 miliona evra!

Elektrane kojima upravlja Elektroprivreda Srbije proizvele su u 2009. godini više od 36 milijardi kilovat-časova. To je u odnosu na elektroenergetski bilans prebačaj od jedan odsto a u odnosu na 2008. godinu, kada je takođe ostvarena do tada rekordna proizvodnja, zabeležen je rast od čak 3,1 odsto. To je do sada  nezabeležena proizvodnja u kapacitetima kojima trenutno upravlja EPS. Rekord su oborile i  termoelektrane (oko 25 milijardi kilovat-sati) dok su hidroelektrane sa proizvodnjom većom od 11,1 milijardu kWh (pet odsto iznad plana i 10,5 odsto više nego 2008.) takođe ostvarile izuzetnu proizvodnju.

Ovo je, između ostalog istaknuto na Proizvodno -tehničkom kolegijumu Elektroprivrede Srbije održanom 1. januara, na kome je analizirano snabdevanje kupaca u novogodišnjoj noći. Poslednji dan prošle godine je inače bio najtopliji 31. decembar u poslednjih 120 godina sa temperaturama od 15-ak i više stepeni. Tog dana je u Srbiji potrošeno 126 miliona kilovat-sati, što je za čak 30 miliona kilovat-sati manje nego pre desetak dana, kada je, uz 30 stepeni niže temperature, oboren i rekord u dnevnoj potrošnji. U novogodišnjoj noći je, kao uostalom i svake noći, oko 5000 ljudi u EPS-u bilo na svojim radnim mestima kako bi snabdevanje električnom energijom bilo redovno i stabilno.

U uslovima ekonomske krize, kad se na sve strane beleži pad proizvodnje, Elektroprivreda Srbije je zabeležila rast proizvodnje, koji na žalost, nije otišao za povećanje privrednih aktivnosti, već pre svega u potrošnju domaćinstava, zaključeno je na Kolegijumu. Kad se na proizvodnju elektrana kojima upravlja EPS,  dodaju ostvarenja  elektrana EPS-a na Kosmetu, proizvodnja električne energije na teritoriji Republike Srbije, prvi put  je premašila  40 milijardi kilovat-časova – proizvedeno je 41,2 milijarde kilovat-sati. Uz proizvodnju HE Piva, kojom u skladu sa dugogodišnjim ugovorom o saradnji sa EP Crne Gore takođe upravlja EPS, premašene su 42 milijarde kilovat-sati.

Potrošnja električne energije na Kosmetu je zabeležila veliki rast – u odnosu na plan, potrošnja je veća za 10 odsto a u odnosu na 2008. godinu rast je 8 odsto. Na području koje snabdeva EPS zabeležen je pad potrošnje – u odnosu na plan smanjenje je 4% a u odnosu na 2008. godinu potrošeno je 1,3% manje. Na teritoriji cele Republike pad potrošnje struje je oko dva odsto u odnosu na plan, ali je, zbog velikog rasta potrošnje na Kosmetu, ostala na istom nivou kao 2008. godine.  

Proizvodno-tehnički kolegijum EPS-a naglašava da rekordni proizvodni rezultati, koji se ostvaruju iz godine u godinu, pokazuju da su velika ulaganja u proizvodne kapacitete u prethodnim godinama bila ispravan poslovni potez, da se samo ulaganjem u sopstvene kapacitete  može povećati domaća proizvodnja električne energije i da su domaći kapaciteti najsigurniji elektroenergetski oslonac zemlje. Proizvodni deo EPS-a je, u skladu sa politikom povećanja interne efikasnosti kompanije, dao značajan doprinos poboljšanju finansijske situacije u EPS-u, istaknuto je na Kolegijumu.

Uvoz električne energije u 2009. godini bio je planiran na nivou od 574 miliona kilovat-sati a uvezen je samo 121 milion  kWh. Izvoz električne energije je, krajem 2008. godine, kad su pravljeni planovi za 2009. bio viđen na nivou od 254 miliona kilovat-sati a EPS je u 2009. izvezao gotovo šest puta više – milijardu i po  kilovat-sati. Dobrim planiranjem rada proizvodnih kapaciteta značajno su smanjeni troškovi angažovanja Panonskih termoelektrana-toplana (troše mazut i gas). Ukupno smanjenje troškova poslovanja EPS-a u 2009. godini, po ta tri osnova, je oko 7,7 milijardi dinara, odnosno oko 80 miliona evra, naglašava se u saopštenju sa Proizvodno-tehničkog kolegijuma Elektroprivrede Srbije.

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Saopštenje za javnost (Beograd, 28. decembar 2009.)

Donacija EPS-a Pokretu gorana Srbije

Zahvaljujući donaciji EPS-a, Pokret gorana Srbije pošumio deset hektara goleti sa 25.000 sadnica crnog bora i smrče, poklonio 120 jelki sa busenom dečjim ustanovama...

Elektroprivreda Srbije, kao društveno odgovorna kompanija,  dodelila je donaciju Republičkom odboru Pokreta gorana Srbije u iznosu od 500.000 dinara za aktivnosti na zaštiti i unapređenju životne sredine.

Zahvaljujući donaciji EPS-a, Pokret gorana Srbije je pošumio deset hektara goleti, i to pet hektara  iznad Hidroelektrane Zavoj kod Pirota sa 12.500 sadnica crnog bora i pet hektara sa 12.500 sadnica  smrče pored Hidroelektrane Perućac. Organizovana je i završna radionica za mlade gorane iz 30 opština sa 90 učesnika u okviru koje su rađeni testovi o zaštiti i unapređenju životne sredine i o radu Elektroprivrede Srbije, proizvodnji električne energije i aktivnostima EPS-a  na očuvanju i zaštiti životne sredine. Održan je i goranski radni kamp „Bačka Palanka“ u kome je obavljeno ogledno održavanje ranije podignutih vetrozaštitnih pojaseva i orezivanje dela stabala ispod elektrodistributivne mreže.

Uoči Nove godine Pokret gorana Srbije je, zahvaljujući donaciji EPS-a, obezbedio i poklonio  120 jelki  sa busenom dečjim ustanovama u Beogradu. Kako sledeće godine Pokret gorana Srbije obeležava 50 godina uspešnog rada i delovanja, deo donacije je iskorišćen i za pripremanje obeležavanja tog velikog jubileja.

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Saopštenje za javnost (Beograd, 22. decembar 2009.)

Potrošnja struje veća nego u vreme gasne krize

Oboren rekord – potrošnja 156,2 miliona kilovat-sati

Na teritoriji Republike juče, 21. decembra potrošeno je gotovo 156,2 miliona kilovat-sati, što je više nego prošle zime, u vreme gasne krize, kada je zabeležen rekord od 155,5 miliona kWh. – Čak 93,5 odsto rekordnog konzuma EPS podmirio sopstvenom proizvodnjom. - Mraz i niske temperature stvarali probleme na kopovima uglja i u distribitivnoj mreži

(Beograd, 22.12.2009) Juče, 21. decembra, na teritoriji Republike Srbije potrošeno je 156.186.000 kilovat-sati, odnosno gotovo 156,2 miliona kWh. To je do sada najveća dnevna potrošnja električne energije.

- Poslednjih dana, a naročito od 18. decembra, pred Svetog Nikolu, kada je potrošeno 150,46 miliona kilovat-časova, potrošnja električne energije stalno raste, da bi 21. decembra dostigla i rekordnih 156.186.000 kilovat-časova (najveća dnevna potrošnja do sada bila je 13. januara 2009, kada je iznosila 155,5 miliona kWh). To je i najveća potrošnja električne energije u istoriji elektroprivrede koja je prevazišla čak i dosadašnje rekorde iz perioda gasne krize s početka ove godine, ističe Zoran Manasijević, pomoćnik generalnog direktora EPS-a za tehnički sistem. Gasne krize sada, međutim, nema, privredna aktivnost je opala, a temperature su kao i u ranijim periodima niske. To znači da je jedina objektivna okolnost koja dovodi do sve veće potrošnje električne energije masovna preorijentacija stanovništva na grejanje i dogrevanje pomoću električne energije.

Kako dalje ističe Manasijević, elektroenergetski sistem Srbije nije, pri tom, projektovan i dimenzionisan za ovoliki konzum i za takve skokove potrošnje. Znači, može ih izdržati samo ako su kratkotrajni i ne pojavljuju se često. I to sve pod uslovom da je sistem potpuno spreman za tako veliku potrošnju. To se pre svega odnosi na proizvodni deo EPS-a. Naši proizvodni kapaciteti, iako prilično vremešni (najmlađi kapacitet je 20-godišnjak, a ima ih i sa po 50-ak godina), uspevaju  da kada je najvažnije proizvode veće količine električne energije nego u prvim godinama rada.

Iako imamo izuzetno visok nivo potrošnje i maksimalna opterećenja proizvodnih kapaciteta, u njima do sada nije došlo do ozbiljnijih poremećaja u radu, kaže Manasijević.  Ipak, zbog mraza i izuzetno niskih temperatura, koje su na površinskim kopovima dostizale i minus 22 stepena Celzijusovih, bilo je teškoća u radu nekih sistema. Zbog zaleđivanja uglja, zemlje i opreme bilo je problema u transportu uglja i to naročito od RB „Kolubara“ do TE Nikola Tesla A.

- Veoma požrtvovanim radom i u noćnim smenama i tokom vikenda, problemi su otklonjeni i niko u Srbiji nije osetio veće probleme u snabdevanju električnom energijom, ističe Manasijević.

U distribucijama je posle obilnih snežnih padavina i nailaska hladnog talasa došlo do lepljenja i zaleđivanja provodnika i izolatora, što je uslovilo obaranje pojedinih dalekovoda, a samim tim i do prekida u napajanju potrošača. U gradskim sredinama bilo je slučajeva lokalnog preopterećenja distributivne mreže. Zbog svih tih problema tokom poslednjih deset dana sva distributivna preduzeća radila su sa pojačanim brojem ekipa koje su na terenu otklanjale kvarove. Naše je viđenje, napominje Manasijević, da su efikasno uradile svoj posao i da niko od kupaca, i pored velikih mrazeva i snega, nije duže ostao bez električne energije. 

- Očekujemo otopljavanje i poboljšanje vremenskih i meteoroloških uslova što će omogućiti relaksaciju EPS-ovih proizvodnih kapaciteta. I pored velikog skoka potrošnje, dokazalo se ponovo da je EPS spremno dočekao zimu, zahvaljujući i dobro urađenim remontima. Uostalom, bitno je i to da je visok nivo potrošnje EPS uspeo da sa čak 93,5 odsto podmiri iz sopstvene proizvodnje. Situacija sa primarnim energentima sada je veoma dobra, imajući u vidu da je trenutno sadržaj akumulacija 30 odsto iznad bilansa, a da uglja na deponijama TE ima oko 1,9 miliona tona, što je  preko 90 odsto od bilansa, zaključuje Zoran Manasijević, pomoćnik generalnog direktora EPS-a za tehnički sistem.

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Saopštenje za javnost (Beograd, 7. decembar 2009.)

PETNAEST KOMPANIJA ZAINTERESOVANO ZA NOVU ELEKTRANU
U NOVOM SADU

Petnaest energetskih kompanija iz Slovačke, Italije, Rusije, Grčke, Češke, Slovenije, Velike Britanije, Austrije, Kine, Kanade i Srbije poslalo je pisma o zainteresovanosti za učešće u međunarodnom tenderu za izbor strateškog partnera za ulaganje u modernizaciju i proširenje TE-TO Novi Sad.
Rok za dostavljanje pisama istekao je 01. decembra 2009. godine, u 17.00 časova.
Novi proizvodni kapacitet ne samo da treba da obezbedi stabilno snabdevanje Novog Sada toplotnom energijom i da poveća proizvodnju električne energije u Srbiji, već i da značajno poboljša zaštitu životne sredine u Novom Sadu, jer će se, korišćenjem gasa umesto mazuta, smanjiti emisija štetnih materija.
Započeti investicioni projekat karakterišu kratak rok realizacije i maksimalno iskorišćenje postojeće infrastrukture.
Predviđeno je da izbor strateškog partnera bude završen u prvoj polovini 2010. godine.
Postupak izbora strateškog partnera i druge pripremne radnje za realizaciju investicije vodi ENS – ENERGIJA NOVI SAD a.d. kao preduzeće koje su kao ravnopravni partneri osnovali Grada Novog Sada i JP EPS.
- Među kompanijama koje su pokazale zainteresovanost za ovaj projekat ima i nekoliko svetski poznatih. One su dostavile ne samo vrlo detaljna obrazloženja za svoje namere, već i svoj portfolio, na šta nisu bile obavezne u ovoj fazi. To nam budi nadu da je iza ovakvog odziva i pristupa tih kompanija zaista ozbiljna namera da učestvuju u tenderskoj utakmici i da će konkurencija biti značajna, rekao je Zoran Manasijević, predsednik Upravnog odobra ENS a.d.
Zbog predstojećih praznika kao i zbog vremena koje je potrebno da zainteresovane kompanije popune kvalifikacione upitnike, na osnovu kojih će se utvrditi ko od njih ispunjava kriterijume za učešće na tenderu, sledeći konkretan potez biće u drugoj polovini januara. Tada će kompanijama koje budu kvalifikovane – ispune zahteve iz tenderske dokumentacije – biti upućeno pismo sa pozivom da otkupe tendersku dokumentaciju, objašnjava Manasijević.

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

EPS i RWE potpisali Memorandum o razumevanju

Saradnja na tri velika hidroprojekta 

Dragomir Marković, generalni direktor Elektroprivrede Srbije izjavio je  FoNetu da je JP EPS sa nemačkom kompanijom RWE potpisao Memorandum o razumevanju o izgradnji hidroelektrana u Srbiji i u Republici Srpskoj.

Marković je rekao da Memorandum obuhvata rad na tri velika projekta u hidroenergetici Srbije - projekat reverzibilne HE Đerdap 3, energetskog i privrednog iskorišćenja Velike Morave i zajednički projekat sa Republikom Srpskom o izgradnji hidroelektrane na potezu Gornje Drine.

-Ukupna vrednost svih tih projekata u konačnom obimu, jer je to dugotrajan proces, prevazilazi pet milijardi evra. Nadamo se da ćemo ovim projektima proizvodnje čiste energije iz hidropotencijala poboljšati energetski portfolio naše kompanije - rekao je Marković.

Generalni direktor JP EPS izrazio je i nadu da će realizacija ovih projekata, pre svega izrade studija i analiza, početi već ove godine.

17. novembar 2009.

„Zelena knjiga“ predstavljena
u sedištu Delegacije Evropske komisije u Srbiji

Ministar rudarstva i energetike Srbije Petar Škundrić izjavio je da su prioriteti Srbije u oblasti energetike rekonstrukcija postojećih kapaciteta, izgradnja novih i razvoj obnovljivih izvora energije.

Na predstavljanju "Zelene knjige Elektroprivrede Srbije" predstavnicima diplomatskog kora u sedištu Delegacije Evropske komisije u Srbiji, Škundrić je, kako je preneo FoNet,  naglasio da će se kod rekonstrukcije energetskih kapaciteta maksimalna pažnja posvetiti ne samo podizanju standarda proizvodnje već i standarda zaštite životne sredine. On je najavio da će u narednih pet do sedam godina u rekonstrukciju biti uloženo četiri milijarde evra, od čega 1,2 milijarde za zaštitu životne sredine.

Srbija će narednih godina raditi na izgradnji elektrana koje će kao energente koristiti prirodni gas, rekao je Škundrić precizirajući i da će za nove elektrane na lignit, prirodni gas i hidroelektrane biti potrebno najmanje pet milijardi evra.

Govoreći o obnovljivim izvorima energije, ministar rudarstva i energetike je naglasio da je cilj Srbije da iskorišćenost tih izvora bude približna korišćenju u razvijenim evropskim zemljama. On je dodao da ministarstva energetike i zaštite životne sredine planiraju da sav komunalni otpad, koji će se skupiti, iskoriste za proizvodnju čiste energije.

- U razvojnim projektima Elektroprivrede Srbije očekujemo i učešće uglednih evropskih elektroprivreda kroz strateška partnerstva, ali i pomoć Evropske unije u realizaciji pre svega projekata zaštite životne sredine, rekao je ministar zahvaljujući na donacijama i kreditima iz zemalja EU koji su u poslednjih desetak godina bili odobravani energetskom sektoru Srbije.

Zaštita životne sredine je naš prioritet i EPS će učiniti sve da iz svog prihoda usmeri što više novca u ove projekte. Ali, potreban je veliki novac i nadamo se da će u narednim godinama iz fondova EU biti usmeren određeni deo sredstava u projekte  zaštite životne sredine, poručili su Dragomir Marković, generalni direktor EPS-a i Bratislav Čeperković, Mihajlo Gavrić i Aleksandar Vlajčić, autori „Zelene knjige“.

12. novembar 2009.

SVEČNOST U RB „KOLUBARA” POVODOM NEDELjE SRPSKO-NEMAČKE SARADNjE

Projekat II BTO sistema u završnoj fazi

Na Površinskom kopu „Tamnava-Zapadno polje” PD RB „Kolubara” danas je održana svečanost na kojoj su predstavljeni rezultati uspešne srpsko-nemačke saradnje u rudarsko-energetskom sektoru. U okviru „Nedelje nemačko-srpske privredne saradnje” predstavljen je, naime, „Hitan investicioni projekat u rudarstvu- proširenje kopa „Tamnava-Zapadno polje”, koji se nalazi u završnoj fazi radova. Svečanosti su prisustvovali predstavnici Ambasade Nemačke u Srbiji, Ministarstva rudarstva i energetike, JP EPS, RB „Kolubara”, kao i srpskih i nemačkih preduzeća koja učestvuju u relaizaciji ovog projekta.

Nebojša Ćeran, direktor PD RB „Kolubara”, istakao je tim povodom važnost ovog projekta, vrednog 77 miliona evra, koji će omogućiti da proizvodnja uglja na „Tamnavi-Zapad” uključivanjem II BTO sistema dostigne projektovani kapacitet od 12 miliona tona uglja godišnje. Tom prilikom predstavnici nemačkih firmi Ćeranu su simbolično uručili „ključeve” paketa završenih projekata.

Hans Urlih Zidbek, zamenik nemačkog ambasadora, izrazio je zadovoljstvo odličnom saradnjom dve države i istakao je da je rezultat toga i opremljenost kopa tehnologijom najvišeg kvaliteta, koja poštuje ekološke standarde zemalja Evropske unije. Značajno je, takođe, i to da je Vlada Nemačke ukupno do sada u projekte u Srbiji uložila 750 miliona evra, od čega je 400 miliona evra usmereno u energetski sektor, a od toga 240 miliona evra samo u JP EPS.                                                                  

11. novembar 2009.

Završena prva faza velikog ekološkog projekta u TENT B

KORAK NAPRED U ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

U Termoelektrani «Nikola Tesla B», u Ušću kod Obrenovca, danas je pušten u rad novi sistem za prikupljanje, transport i odlaganje pepela na bloku 2 (snage 620 MW), a u maju 2010. godine takvo postrojenje biće priključeno i na bloku 1 (snage, takođe, 620 MW). Značajno je da će se, posle toga, definitivno rešiti problem razvejavanja pepela sa deponije najmlađe elektrane PD TENT. Donaciju za ovaj projekat (fazu 1 i 2), u vrednosti 28 miliona evra, obezbedila je Evropska unija, dok su Elektroprivreda Srbije i PD TENT investirali tri miliona evra.
Realizacijom ovog projekta za zaštitu životne sredine, koji spada u najveće takve investicije u jugoistočnoj Evropi, učinjen je veliki korak za poboljšanje životnih uslova stanovništva, ne samo Obrenovca, već i Srbije, pa i čitavog regiona. Projekat su, u saradnji sa stručnjacima PD TENT, realizovali sarajevski „Energoinvest“ i mađarska firma EWB.
Današnjem skupu povodom puštanja u rad novog sistema za transport i odlaganje pepela u TE «Nikola Tesla B», prisustvovali su Njegova ekselencija ambasador Vensan Dežer, šef Delegacije Evropske komisije u Srbiji, prof. dr Petar Škundrić, ministar rudarstva i energetike u Vladi Srbije, Ivica Radović, državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine Srbije, Dragomir Marković, generalni direktor EPS-a, Petar Knežević, direktor PD TENT, menadžment PD TENT i predstavnici Gradske opštine Obrenovac.

30. oktobar 2009.

JP EPS i nemačka „KfW Entwicklungsbank“ potpisali „Memorandum o razumevanju“

Kredit od 70 miliona evra za HE „Zvornik“

Načinjen je značajan korak u pravcu rehabilitacije HE „Zvornik“. Dragomir Marković, generalni direktor JP EPS, Fric Roskof, ovlašćeni predstavnik nemačke „KfW Entwicklungsbank“ i Mirjana Bočkin, ovlašćeni predstavnik Ministarstva finansija u Vladi Srbije, potpisali su danas u Beogradu „Memorandum o razumevanju“ u vezi sa kreditom u vrednosti od 70 miliona evra. Reč je o kreditu za energetski sektor, koji je dogovoren tokom zvaničnih pregovora vlada Srbije i Republike Nemačke još 2008. godine.
Na bazi tada postignutog dogovora i po preporuci Vlade Republike Nemačke,  EPS-u je ponuđen kredit od 70 miliona evra za finansiranje projekta rehabilitacije HE „Zvornik“. S tim u vezi prethodile su razne aktivnosti „KfW Entwicklungsbank“ i delegacija ove nemačke banke u periodu od 25. do 30. oktobra ove godine bila je u poseti HE „Zvornik“, kako bi se usaglasili svi detalji potrebni za početak realizacije ovog kreditnog aranžmana i potpisivanje „Memoranduma o razumevanju“.
Rehabilitacijom HE „Zvornik“ predviđeno je da se zamene vitalni delovi Kaplanovih turbina, sa povećanjem snage sa 24 na 32,4 megavata, zatim da se obave potrebni radovi na drenažnim i rashladnim sistemima, zamene sva četiri generatora novim većeg kapaciteta (32,4 MW/40MVA), postave novi blok transformatori i drugo. Sva potrebna oprema i radovi će, pored finansiranja iz kredita kfW banke u vrednosti od 70 miliona evra, jednim delom biti plaćeni i sredstvima JP EPS.
Ovom prilikom je istaknuto i da je KfW banka u proteklom periodu bila izuzetno angažovana na podsticanju investicionih i razvojnih aktivnosti u Srbiji i to u ukupnom iznosu od 750 miliona evra. Od te sume 400 miliona evra je usmereno u energetski sektor, a od toga samo u JP EPS 240 miliona evra.

30. oktobar 2009.

Saopštenje za javnost (Beograd, 22. oktobar 2009.)

EPS nije kriv za probleme u Boru

Elektroprivreda Srbije nije kriva za probleme sa grejanjem i snabdevanjem vodom  u Boru, iako lokalni političari i direktori tamošnjih komunalnih preduzeća u svojim medijskim nastupima kao glavnog krivca za probleme koje su sami stvorili i koje ne rešavaju, imenuju Elektroprivredu Srbije. Mere koje se preduzimaju prema dužnicima u Boru nemaju nikakvu političku pozadinu, kako tvrdi direktor Vodovoda i EPS takve konstrukcije bez ikakvog smisla ne želi da komentariše.

Elektrodistribucija u Boru nije obustavila isporuku električne energije lokalnom Vodovodu, već je, po osnovu izvršne sudske presude,  blokiran račun lokalnom Vodovodu, višegodišnjem dužniku,

Vodovod u Boru ističe da nema dovoljno prihoda od prodaje vode i žali se na cenu svoje robe. Zato što im je voda jevtina, kažu, nemaju para da plaćaju struju. To je problem lokalne samouprave i  oni svoj problem ne mogu da prebacuju EPS-u i da ugrožavaju rad EPS-a.

Činjenice u vezi Vodovoda su sledeće:

  1. Vodovod u Boru je višegodišnji dužnik
  2. dužni su gotovo 282 miliona dinara
  3. račun im je blokiran zbog duga od 163,5 miliona dinara
  4. nudi im se reprogram duga u kome bi imali obavezu da u celosti plaćaju mesečnu fakturu i deo starog duga
  5. Vodovodu se i danas redovno isporučuje struja, jer distribucija ne sme da ih isključi (Vodovod je zaštićeni potrošač)
  6. zaštićeni potrošač zloupotrebljava činjenicu da distribucija ne sme da ih isključi

Činjenice u vezi Toplane u Boru, kad je reč o dugovima za struju su sledeće:

  1. Toplana je zaštićeni potrošač i nije im obustavljena isporuka struje
  2. dužni su za struju oko 187 miliona dinara
  3. utuženi su za dug od 90,9 miliona dinara
  4. poslednja uplata za struju, kroz kompenzaciju, bila je 27. februara 2009. godine i to – oko 5000 dinara!!!

Kad je reč o dugovima Toplane na ime uglja koji im isporučuje Rudarski basen Kolubara činjenice su sledeće:

  1. dug Toplane je 164 miliona dinara
  2. RB Kolubara je, posle potpisivanja reprograma sa Toplanom, nastavila isporuke uglja
  3. Toplana se obavezala da će RB Kolubari na ime starog duga do kraja 2009. godini platiti oko 44,2 miliona dinara
  4. Toplana se obavezala da će na ime duga za tekuće isporuke uglja i na ime rate starog duga, svakog meseca plaćati RB Kolubari 14,25 miliona dinara ( po 10 miliona dinara starog duga i po 4,25 miliona dinara za tekuće obaveze)
  5. RB Kolubara se obavezala da će  u narednim mesecima Toplani isporučiti 15.000 tona uglja, odnosno po 2.500 tona mesečno
  6. RB Kolubara očekuje da Toplana ispoštuje potpisani Sporazum o regulisanju duga

Elektroprivreda Srbije zaključuje da probleme koje imaju Toplana i Vodovod u Boru ne stvara EPS, već da  rukovodstva tih komunalnih preduzeća treba da se okrenu povećanju prihoda i obezbeđivanju novca za dugove koje imaju prema EPS-u a ne da se preko medija žale kako im EPS ne isporučuje robu koju ne plaćaju ili da im se blokira račun, pa zbog toga ne mogu da kupe hlor. Dakle, problem su ukupni dugovi Toplane i Vodovoda za isporučenu električnu energiju i ugalj koji su dostigli 633 miliona dinara ( za struju ukupno 469 a za ugalj 164 miliona dinara) i ignorantski odnos prema obavezama za energente koje im EPS isporučuje.

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Delegacija  ruskog „Tehnopromeksporta“ posetila EPS

Rusi zainteresovani za revitalizacije i izgradnju gasnih elektrana

U okviru posete Ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva Srbiji, danas je Elektroprivredu Srbije posetila  delegacija ruske kompanije za proizvodnju energetske opreme „Tehnopromeksport“, koju je predvodio generalni direktor Aleksandar Lukin. Goste su dočekali dr Aca Marković, predsednik Upravnog odbora JP EPS i Zoran Manasijević, pomoćnik generalnog direktora JP   EPS za tehnička sistem, sa saradnicima.

Manasijević je najpre predstavnike ove ruske kompanije upoznao sa najznačajnijim razvojnim projektima EPS-a i rezultatima, koje su do sada postigli revitalizovani elektroenergetski kapaciteti EPS-a, posebno u TE Nikola Tesla, kao i činjenicom da oni sada bolje rade nego kada su bili novi, iako su neki od njih stariji više od tri decenije. Zato će takvi radovi sada da uslede i u elektranama u Kostolcu. Projekti revitalizacije elektrana, kao i projekat izgradnje TE-TO sa gasno parnim ciklusom u Novom Sadu, posebno su zainteresovali rusku delegaciju. Aleksandar Lukin je s tim u vezi spomenuo da „Tehnopromeksport“ upravo gradi takve elektrane u Kalinjingradu i Sankt Peterburgu. Gosti su i predložili određena rešenja kada je reč o gradnji elektrana, a dr Aca Marković, predsednik Upravnog odbora EPS-a, je napomenuo da su takva pitanja više u delokrugu rada Ministarstva rudarstva i energetike Vlade Republike Srbije i republičke Agencije za energetiku. Marković je rekao da će sa tim predlozima biti upoznate nadležne institucije.

20. oktobar 2009.

Saopštenje za javnost (Beograd, 14. oktobar 2009.)

Skok potrošnje struje, Srbija se već greje na struju

Izjava Momčila Cebalovića, direktora Sektora EPS-a za odnose s javnošću

Potrošnja električne energije u Srbiji sa prvim zahlađenjem i snegom u nekim delovima Srbije značajno je povećana. Do pre nekoliko dana potrošnja električne energije na teritoriji Republike bila je oko 91-92 miliona kilovat-sati a u ponedeljak je zabeležena potrošnja od 96 miliona kWh da bi juče, 13. oktobra skočila za 12-13 odsto – dostigla je 108 miliona kilovat -časova.

Na teritoriji koju snabdeva EPS potrošnja je proteklih dana bila oko 78 miliona kWh da bi u ponedeljak, 12. i u utorak 13. oktobra prvo dostigla 83 a potom i 95 miliona kilovat-sati.

Jedini razlog za ovakav skok potrošnje je grejanje na električnu energiju. To ne čudi jer je električna energija  za sada jedini energent uz koji se građani mogu grejati, s obzirom da se ugalj i drva čuvaju za zimu. Uz to, ugalj i drva se plaćaju odmah, dok se struja plaća tek kada se potroši. Gradske toplane koje najavljuju da će početi grejanje i pre 15. oktobra, treba to da učine odmah, kao što su učinile „Beogradske elektrane, jer će se tako značajno smanjiti opterećenje elektroenergetskog sistema.

U pojedinim delovima Republike je, zbog nevremena, došlo do prekida u snabdevanju kupaca. EPS iz svojih kapaciteta obezbeđuje dovoljno električne energije za potrebe Republike.

Poseban problem je niska cena električne energije koja je, nažalost, veoma primamljiva za neracionalnu potrošnju, pre svega za grejanje. Internetom je ovih dana kružio mejl jednog trgovca klima uređajima koji jasno kaže – nemojte se grejati na gas, preskup je, kupite klima uređaj i grejte se na struju. Već za godinu dana investicija će da vam se isplati, poručuje trgovac. Ako ovu poruku poslušaju Vojvođani, gde je najviše gasificiranih domaćinstava, problemi u niskonaponskoj mreži Elektrovojvodine, koja nije građena da se pokrajina greje na struju, su sasvim mogući.

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Raspisan javni poziv za ulaganje u proširenje TE-TO Novi Sad

Dostavljanje pisma o zainteresovanosti do 1. decembra 2009. godine

U skladu sa zaključkom Vlade Republike Srbije od 19. marta ove godine novoosnovano Društvo za kombinovanu proizvodnju termoelektrične i toplotne energije „Energija Novi Sad“ a.d. (ENS), čiji su osnivači  JP EPS i grad Novi Sad, uputilo je Javni poziv partnerima za dostavljanje pisama o zainteresovanosti i dokaza o ispunjavanju kvalifikacionih uslova za ulaganje u modernizaciju i proširenje TE-TO Novi Sad.

U tekstu ovog javnog poziva se navodi da je ENS osnovan radi obezbeđenja uslova za obavljanje delatnosti proizvodnje električne i toplotne energije, kako bi se obezbedilo  ekonomski i ekološki održivo energetsko snabdevanje u široj zoni Novog Sada. Ovaj investicioni projekat, kako je navedeno, podrazumeva izgradnju savremenog bloka za kombinovanu proizvodnju toplotne i električne energije u gasno-parnom ciklusu, sa instalisanom snagom za proizvodnju električne energije od 400 do 500 megavata, uz toplotnu snagu postrojenja u ulozi baznog toplotnog izvora od najmanje 300 megavata - za grejanje više od 80.000 domaćinstava i poslovnih korisnika u Novom Sadu.

U postupku dokapitalizacije privrednog društva ENS, JP EPS i grad Novi Sad će uložiti  zemljište sa kompletnom postojećom infrastrukturom i postrojenjima, a od izabranog strateškog partnera se očekuje da dokapitalizacijom stekne većinsko učešće u ENS-u, kao i da, pored   neophodnog finansijskog i operativnog kapaciteta, raspolaže iskustvom u podizanju i upravljanju sličnim postrojenjima.

Pisma o zainteresovanosti za učešće  u tenderskom postupku treba da se dostave  preporučenom pošiljkom u zapečaćenoj koverti, najkasnije do 1. decembra 2009. godine, do 17 časova po lokalnom vremenu.

U javnom pozivu se dalje napominje da pismo o zainteresovanosti treba da sadrži osnovne informacije o učesniku, naziv, adresu i druge uobičajene podatke. Očekuje se da će kvalifikacioni postupak biti okončan u poslednjem kvartalu  2009. godine. Oni, koji ispunjavaju kvalifikacione uslove biće pozvani da učestvuju u tenderskom postupku i  da podnesu ponudu.

Javni poziv je objavljen u sredstvima informisanja, nalazi se na sajtu JP EPS, a biće objavljen i u Fajnenšel tajmsu.

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Priznanja zaslužnima i donacije crkvi, zdravstvu i obrazovanju

Povodom Dana Elektroprivrede Srbije - 6. oktobra,  biće dodeljeno najveće priznanje EPS-a, Povelja sa plaketom „Đorđe Stanojević“ koju dobijaju pojedinci, privredna društva, ustanove i druge organizacije i kolektivi za izuzetan doprinos u razvoju srpske elektroprivrede.

Đorđe Stanojević, po kome priznanje nosi ime, bio je začetnik elektrifikacije Srbije i razvoja elektroprivredne delatnosti. Njegovom zaslugom, 6. oktobra 1893. godine, počela je sa radom prva javna elektrana u Srbiji – termoelektrana na Dorćolu u Beogradu.

Najveće priznanje Elektroprivrede Srbije u 2009. godini biće dodeljeno:

- Posthumno Svetozaru Tozi Kovačeviću, inženjeru rudarstva, koji je ceo radni vek proveo na kopovima Kolubare, Kostolca i na Kosovu značajno doprinoseći otvaranju i razvoju kopova koji danas Srbiji obezbeđuju elektroenergetsku stabilnost;

- Vladi Đuriću, elektroinženjeru, za rezultate u oblasti izgradnje i eksploatacije elektrodistributivnih kapaciteta i doprinos u organizovanju                                     poslova i vođenju elektrodistributivne delatnosti u sistemu    Elektroprivrede Srbije;

- Radoslavu Ž. Mihajloviću, mašinskom inženjeru, za ostvarene rezultate i doprinos u oblasti investicionih aktivnosti i izgradnje, kao i za rukovođenje najvećim  termoelektranama u Elektroprivredi Srbije;

- Univerzitetu u Beogradu, za visokoškolsko obrazovanje  velikog broja stručnjaka iz svih oblasti koji su stručnim znanjem stečenim na ovom univerzitetu osposobljeni da u praksi rešavaju kompleksna pitanja visokostručne  delatnosti u elektroprivredi;

- Muzeju Nikole Tesle, za doprinos Elektroprivredi Srbije, koji kao jedinstvena institucija nauke i kulture, u našoj zemlji i u svetu, čuva originalnu naučnu i ličnu zaostavštinu Nikole Tesle i promoviše njegovo naučno delo na kome počiva i razvija se složeni sistem elektroprivrede.

Priznanja će biti dodeljena na svečanoj sednici Upravnog odbora JP Elektroprivreda Srbije, koja će biti održana 6. oktobra 2009. godine u hotelu Hajat u Beogradu.

Kao društveno odgovorna kompanija, EPS će, tom prilikom, dodeliti i donacije za izgradnju Hrama Sveti Sava, Bolnici „Sveti Sava“ za unapređenje zdravstvenih usluga i Sportskoj gimnaziji u Beogradu za poboljšanje uslova za obrazovanje generacija koje dolaze.

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Vlade Divac i Đorđe Višacki posetili JP EPS

EPS pomaže vrhunski sport

Vlade Divac i Đorđe Višacki, predsednik i generalni sekretar Olimpijskog komiteta Srbije i proslavljeni olimpijci posetili su danas JP Elektroprivreda Srbije. U razgovoru sa dr Acom Markovićem i Dragomirom Markovićem, predsednikom Upravnog odbora i generalnim direktorom kompanije, oni su izneli planove Olimpijskog komiteta Srbije da organizovano i sistemski pomogne pripremu vrhunskih sportista Srbije za narednu Olimpijadu, u Londonu 2012. godine. Istakli su da Srbija ne treba da ostavlja svoje najbolje sportiste da se sami snalaze za finansijska sredstva kako bi se pripremali za olimpijska takmičenja. Tim pre što za većinu vrhunskih sportova nema uslova za pripreme u Srbiji, već samo u inostranstvu. „Sportisti“, rekli su, „treba da brinu jedino o svojim sportskim rezultatima, a o svemu ostalom ovoga puta brinuće Nacionalni olimpijski komitet.“ U tom smislu obratili su se za pomoć i Elektroprivredi Srbije, kao jednoj od najvećih nacionalnih kompanija.
Aca Marković i Dragomir Marković rekli su da EPS već tradicionalno pomaže nacionalne sportske saveze u odbojci, vaterpolu, rukometu i košarci a već dve godine EPS prati i našeg najboljeg plivača Milorada Čavića. Čelnici JP EPS-a podržali su opredeljenje da se uslovi za vrhunske sportiste i sportove sistemski obezbeđuju i načelno izrazili spremnost da JP EPS od ove do 2012. godine pomogne pripreme za Olimpijske igre u Londonu. O tome će konačnu odluku doneti Upravni odbor JP EPS-a.  
Razgovarano je i o potrebi da se u Srbiji više pažnje posveti i masovnom sportu, u koji su, bez odgovarajućih vrednosnih kriterijuma, „zakoračila“ tržišna ponašanja i menadžerski maniri. Sa osmišljenim vođenjem sportskih aktivnosti doprinelo bi se, kako je rečeno, zdravom razvoju dece i omladine i stvarala brana zlu kakvo je droga. Iz masovnog sporta regrutovale bi se i buduće uspešne generacije vrhunskih sportista, koje bi nastavile da zastavu Srbije uzdižu na velikim takmičenjima kao što su Olimpijske igre.

18. septembar 2009.

Potpisana tri memoranduma o saradnji JP EPS-a, grada Užice, opštine Čajetina i Parka prirode Mokra gora

Struja iz komunalnog otpada

Pored energane za proizvodnju električne energije, biće izgrađene i trafo-stanice, dalekovodi i mini hidroelektrana. - Na Zlatiboru će se graditi naučno-istraživački centar EPS-a

Svečano potpisivanje tri memoranduma o saradnji JP Elektroprivreda Srbije, grada Užice, opštine Čajetina i Parka prirode Mokra gora, koje je obavljeno 15. i 16. septembra, predstavlja, kako je rekao Jovan Marković, gradonačelnik Užica, novu viziju ovog kraja i nov način obezbeđenja energije za grad Užice. Reč je o ulaganju više od 15 miliona evra u naredne dve godine, u izgradnju energane za proizvodnju električne energije spaljivanjem komunalnog otpada u Dubokom kod Užica, trafo-stanica, dalekovoda i jedne mini hidroelektrane, kao i izgradnju naučno-istraživačkog centra EPS-a na Zlatiboru.

- Energana u Dubokom je nešto što će biti novo ne samo u Užicu i Srbiji, već i u regionu - rekao je prilikom potpisivanja memoranduma Petar Škundrić, ministar rudarstva i energetike u Vladi Srbije.

- Viziju pretvaramo u realnost, odnosno od komunalnog otpada dobićemo čistu energiju. To nije klasično spaljivanje otpada, već se pirolitičkim razlaganjem visoke molekulske organske supstance dobija sintetički gas , koji se iskazuje kao najbolji energent. Taj gas ne zagađuje životnu sredinu. Kao takav, visoko se kotira u smislu dobijanja čiste energije.

Dragomir Marković, generalni direktor EPS-a rekao je ovom prilikom da je svima poznata društveno odgovorna uloga EPS-a, odnosno pouzdano snabdevanje svih kupaca električnom energijom, ali potpisivanjem ova tri memoranduma dobija se još jedna dimenzija, a to je saradnja s lokalnom zajednicom.

- To se odnosi i na izgradnju postrojenja za korišćenje takozvane obnovljive energije i uveren sam da će se lako naći koinvestitori. Ubeđen sam da će studija opravdanosti i idejni projekti potvrditi ova uverenja. Takođe verujem da će analiza opravdanosti izgradnje nastavnog i naučno-istraživačkog centra Elektroprivrede Srbije na Zlatiboru pokazati puni smisao, posebno u saradnji s Ministarstvom rudarstva i energetike i Ministarstvom nauke, koje ove programe pokreće.

Potpisivanju ovih memoranduma prisustvovali su, uz visoke predstavnike Elektroprivrede Srbije, i predstavnici grada Užica i opštine Čajetina, kao i  Emir Kusturica, u ime Parka prirode Mokra gora.

16. septembar 2009.

Informacija za medije (Beograd, 24. avgust 2009.)

Milorad Čavić posetio EPS

EPS će i dalje biti uz Milorada Čavića, najavio Dragomir Marković, generalni direktor Elektroprivrede Srbije. – „Šampionski menadžment“  koji važi u sportu, mora da se primenjuje i u EPS-u, rekao dr Aca Marković, predsednik Upravnog odbora EPS-a

Milorad Čavić, najbolji srpski plivač svih vremena i svetski šampion na nedavno održanom Svetskom prvenstvu u Rimu posetio je danas Elektroprivredu Srbije. Zahvaljujući se na dosadašnjoj pomoći Čavić je rekao da mu je upravo podrška EPS-a omogućila da se za takmičenja priprema na najbolji način i da na ovom Svetskom prvenstvu postigne vrhunske rezultate. On je najavio da će i u budućnosti, kako je rekao, nastaviti „samo tako“.
Dragomir Marković, generalni direktor JP EPS, je podsetio da je i Elektroprivreda Srbije, pomažući da se Milorad Čavić adekvatno pripremi za takmičenja, imala svog udela u njegovim uspesima. U ime  EPS-a on je takođe obećao da će ova pomoć biti nastavljena.
Predsednik Upravnog odbora dr Aca Marković se takođe zahvalio Čaviću zbog toga što pronosi slavu naše zemlje širom sveta i dodao da će ideja o „šampionskom menadžmentu“ koja traži mnogo rada i odricanja biti primenjena i u EPS-u.
Elektroprivreda Srbije, inače, počela je da pomaže našem plivaču u jesen 2007. godine nakon Evropskog prvenstva u Holandiji na kome je Čavić osvojio zlatnu medalju. Pomogla mu je u pripremama za Olimpijske igre u Pekingu, odakle je Čavić doneo srebrnu medalju, a i u pripremama za Svetsko prvenstvo u Rimu gde je naš plivač pobedio na 50 metara leptir, a na 100 metara istim stilom osvojio drugo mesto.
Ovo je bila treća Čavićeva poseta EPS-u , a naredni susret Čavić je najavio posle evropskog prvenstva koje se održava u decembru ove godine.

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

PREDSTAVNICI MINISTARSTVA ENERGETIKE I RUDARSTVA U TENT-u

O problemima na licu mesta

Predstavnici ministarstva rudarstva i energetike posetili su dva najveća ogranka PD "Termoelektrane Nikola Tesla" - TENT A i TENT B i tom prilikom se na licu mesta upoznali sa brojnim i složenim procesima koji prate proizvodnju električne energije, a  blisko su povezani sa aktivnostima resornog, ali i drugih ministarstava Vlade Srbije. Petar Knežević, direktor PD TENT, podsetio je goste na najvažnije poslove koji su u poslednjih osam godina urađeni u postrojenjima TENT-a u cilju poboljšanja proizvodnog ciklusa, zatim na brojne ekološke projekte koji su omogućili čistiju proizvodnju električne energije, kao i na planove za budućnost.
U realizaciji ovih poslova neophodna je bila bliska saradnja ne samo sa ministarstvom rudarstva i energetike, već i sa ministarstvima zaštite životne sredine i finansija, kao i sa raznim državnim inspekcijskim službama... Sve to podrazumeva spremnost stručnjaka da, uz redovne aktivnosti na poslovima vezanim za proizvodnju električne energije, konstantno prate i rad državnih institucija i njihovu regulativu.      
Predrag Šekeljić, pomoćnik ministra za elektroenergetiku koji je predvodio delegaciju resornog ministarstva, kao cilj posete naveo je da se zaposleni u toj državnoj instituciji bolje upoznaju sa procesima koji se odvijaju u kompanijama koje pripadaju tom resoru, kako bi njihova saradnja sa državom bila što efikasnija.
- Mnogi pravnici, ekonomisti, ali i mašinski i elektro inženjeri zaposleni u ministarstvu nikada nisu bili u nekoj od naših termo ili hidroelektrana. - rekao je Šekeljić. - Ovo je bila idealna prilika da se sagledaju složenost i sveobuhvatnost života i rada u najvećim srpskim termoelektranama, a što ne podrazumeva samo proizvodnju električne energije, već i praćenje zakonske regulative i podzakonskih akata, njihovo realno tumačenje i realizovanje u praksi.

5. avgust 2009. godine

Informacija za medije (Novi Sad, 31. jul 2009.)

Održana Skupština akcionara ENS a.d. 

U Novom Sadu je danas održana Prva Skupština akcionara Društva za kombinovanu proizvodnju termoelektrične i toplotne energije „Energija Novi Sad” a.d.(ENS) Novi Sad. Konstituisanjem Skupštine akcionara  zajedničko preduzeće je i zvanično počelo sa radom, nakon što se Vlada 23. jula 2009.god. saglasila sa osnivanjem ENS a.d.

To je, podsećamo,  zajedničko preduzeće Grada Novog Sada i JP „Elektroprivreda Srbije“. ENS a.d. je osnovan sa ciljem da sa strateškim partnerom  izgradi novi gasno-parni blok visoke energetske efikasnosti, koji će omogućiti jeftiniju proizvodnju električne i toplotne energije. Moderno postrojenje, koje bi kao pogonsko gorivo koristilo prirodni gas, trebalo bi da košta oko 200 miliona evra, a očekuje se da 2012. godine bude priključeno na mrežu. Međunarodni tender za privlačenje i izbor strateškog partnera ENS a.d. će raspisati već ove jeseni.

Članovi Skupštine akcionara su ime osnivača, Grada Novog Sada, Janko Čobrda, direktor JP „Novosadska toplana“ i u ime JP EPS, Slobodan Lakić, direktor TE-TO Novi Sad.

Na prvoj, konstitutivnoj Skupštini akcionara ENS a.d., imenovan je Upravni odbor preduzeća, u kome su, kao predstavnici EPS-a imenovani Zoran Manasijević, pomoćnik generalnog direktora EPS-a i Slobodanka Krčevinac, izvršni direktor EPS-a. Predstavnici Grada Novog Sada u Upravnom odboru ENS-a su pomoćnik gradonačelnika Vitomir Vučković i član Gradskog veća zadužen za finansije Živko Makarić. Upravni odbor će svoju prvu sednicu održati već tokom avgusta.

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Informacija za medije (Beograd, 23.7.2009)

Klime rade, povećana potrošnja struje

U Srbiji je, zbog rada klima uređaja i ostalih sistema za rashlađivanje, povećana potrošnja električne energije. Kada su dnevne temperature oko 30 stepeni Celzijusovih, potrošnja je oko 76-77 miliona kilovat-sati. Ovih dana kada su temperature oko 40-og stepena Celzijusove skale, u toku dana se  potroši oko 80-81 milion kilovat-sati.

I pored rasta potrošnje Elektroprivreda Srbije iz svojih kapaciteta obezbeđuje dovoljno električne energije kako za potrebe kupaca na regulisanom tržištu, na kome EPS svoju robu prodaje po utvrđenim, regulisanim cenama, tako i za kupce sa otvorenog tržišta na kome viškove struje prodaje po tržišnim cenama.

U odnosu na prethodni period, kada su spoljne temperature bile niže, kada nije bilo potrebe za radom rashladnih uređaja, cena kilovat-sata na otvorenom, slobodnom, tržištu, sada je za oko 30 odsto veća. U celom regionu su vrućine i električna energija je tražena roba.

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Imenovani novi direktori privrednih društava EPS-a

Upravni odbor Elektroprivrede Srbije je na današnjoj sednici kojom je predsedavao dr Aca Marković, novi predsednik UO, imenovao direktore 11 privrednih društava koja posluju u sastavu Javnog preduzeća Elektroprivreda Srbije. Nove direktore je, posle sprovedenog konkursa na kome je učestvovalo 158 kandidata, predložio Dragomir Marković, generalni direktor EPS-a.
Novi direktori društava sa ograničenom odgovornošću su :

  • Dragan Stanković, PD „HE Đerdap“, Kladovo
  • Mijodrag Čitaković, PD „Drinsko-Limske hidroelektrane“, Bajina Bašta
  • Petar Knežević, PD Termoelektrane „Nikola Tesla“, Obrenovac
  • Dragan Jovanović, PD „Termoelektrane i kopovi Kostolac“, Kostolac
  • Miloš Saramandić, PD „Panonske termoelektrane-toplane“, Novi Sad
  • Nebojša Ćeran, PD Rudarski basen „Kolubara“, Lazarevac
  • Stevan Milićević, PD „Elektrodistribucija Beograd“, Beograd
  • Tomislav Papić, PD „Elektrovojvodina“, Novi Sad
  • Slobodan Mihajlović, PD „Elektrosrbija“ Kraljevo
  • Boban Milanović, PD „Centar“, Kragujevac
  • Dragoljub Zdravković, PD „Jugoistok“, Niš

Konkurs za direktore privrednih društava bio je raspisan, podsećamo, od 15. do 29. maja 2009. godine. Posebno formirana komisija  koju je imenovao generalni direktor JP EPS, pozvala je na intervju 51 od 158 prijavljenih kandidata, da bi se pred Upravnim odborom JP EPS našlo 11 kandidata.
- Izbor nije bio nimalo lak. Među kandidatima je bio veliki broj kvalitetnih kadrova. EPS računa na sve njih i verujem da će novi direktori u svoje menadžerske timove uključiti i one koji su im bili protivkandidati. Pre svega očekujem da se u poslovodstvima privrednih društava nađu mladi, kvalitetni perspektivni kadrovi, rekao je Dragomir Marković, generalni direktor JP EPS.
Novi direktori preuzimaju dužnost 10. jula 2009. godine.

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

            - Posle saglasnosti Skupštine Grada Novog Sada na ugovor o formiranju preduzeća „Energija Novi Sad“ (ENS) u kojem će suvlasnici biti JP EPS i Grad Novi Sad, u najkraćem roku biće potpisan taj ugovor i potom dostavljen Vladi na saglasnost.  Osnivanjem zajedničke kompanije stvaraju se uslovi da Grad Novi Sad i JP EPS, kao nosioci javnog interesa, pokrenu međunarodni tender za privlačenje strateškog partnera za modernizaciju  TE-TO Novi Sad.  Taj koncept je, podsećam, Vlada prihvatila 19. marta 2009. godine. Praktično, nova firma ENS, tenderom treba da stigne do partnera koji će obezbediti investiciona sredstava za izgradnju novog gasno-parnog bloka u termoelektrani-toplani, sa instalisanom električnom snagom od 450 megavata (MW), odnosno od 300 termičkih  megavata (MW) za pokrivanje potreba toplifikacionog sistema Novog Sada. Ukupna investiciona sredstva za izgradnju novog bloka TE-TO Novi Sad procenjena su na više od 200 miliona evra – najavljuje Dragomir Marković, generalni direktor JP Elektroprivreda Srbije. Pokretanje međunarodnog tendera očekuje se do septembra, a preliminarno je interes pokazalo više investitora.

Informacija o novom proizvodnom kapacitetu - TE-TO Novi Sad

Postojeća TE-TO Novi Sad u kogenerativnom režimu rada proizvodi električnu energiju, toplotnu energiju za grejanje Novog Sada i tehnološku paru za potrebe Rafinerije nafte. Prva faza izgradnje okončana je 1981, a druga 1984. godine. Postrojenje se poslednjih godina koristi uglavnom tokom najhladnijih zimskih meseci za potrebe grejanja Novog Sada, kao i za pokrivanje potreba elektroenergetskog sistema Republike. 

Skroman stepen iskorišćenja postojećeg kogenerativnog postrojenja, bez međupregreva pare, kao i visoke cene gasa i mazuta dovode do veoma ograničenog korišćenja raspoloživog instalisanog kapaciteta, a time do male proizvodnje i prihoda. Naime, zbog nedovoljnog angažovanja i velikih fiksnih troškova, cena električne energije značajno prevazilazi cenu kilovat-sata iz termoelektrana na domaći lignit. Visoka jedinična cena električne energije, pri dosadašnjem načinu rada i odnosa sa gradskim sistemom grejanja, čini proizvodnju električne energije u TE-TO Novi Sad ekonomski neodrživom na duži rok. Međutim, treba imati u vidu da je TE-TO Novi Sad i nezamenljivi bazni toplotni izvor sistema daljinskog grejanja Novog Sada, iz kojeg se toplotnom energijom snabdeva više od 75.000 domaćinstava i drugih potrošača. S obzirom na pomenutu višestruku ulogu TE-TO Novi Sad, nametnula se potreba za iznalaženjem novog poslovnog modela koji bi omogućio njen ekonomski opravdan rad i zadovoljenje poslovnog interesa JP EPS u proizvodnji električne i toplotne energije za dugoročno snabdevanje sistema daljinskog grejanja  po ceni nižoj od proizvedene u kotlovskim postrojenjima Novosadske toplane.

Razmatranjem većeg broja mogućih varijanti rekonstrukcije postojeće TE-TO Novi Sad u gasno-parno postrojenje, uz korišćenje postojeće opreme i poređenjem sa izgradnjom novog gasno-parnog bloka uz korišćenje postojeće lokacije i infrastrukture došlo se do zaključka da je ekonomski najisplativija izgradnja novog kogeneracijskog gasno-parnog bloka velike snage i energetske efikasnosti. Naime, Prethodna studija sa varijantnim rešenjima na nivou generalnog projekta pokazala je da se gradnjom velikog visokoekonomičnog gasno-parnog kogeneracijskog postrojenja stvaraju uslovi za proizvodnju električne i toplotne energije po cenama koje se mogu ostvariti na tržištu, odnosno koje su niže od cene uvozne električne energije i cene toplotne energije u lokalnim gradskim toplanama.

Ključni razlozi za realizaciju projekta ugradnje novog gasno- parnog bloka TE-TO Novi Sad su: 

  1. visok stepen iskorišćenja uvoznog prirodnog gasa u procesu kogeneracije električne i toplotne energije, kao i u kondenzacionom režimu rada;
  2. relativno niski investicioni i kapitalni troškovi u odnosu na energetska postrojenja koja koriste druga fosilna goriva (ugalj, mazut);
  3. mogućnost racionalnog korišćenja postojeće infrastrukture na lokaciji;
  4. kratak rok izgradnje novog postrojenja (do 3 godine) saglasno zadovoljenju rastućih potreba elektroenergetskog sistema;
  5. izrazito niski fiksni troškovi eksploatacije savremenih gasno-parnih postrojenja;
  6. ispunjavanje najstrožih ekoloških standarda (značajno niža emisija ugljen-dioksida u odnosu na druga fosilna goriva i dr.).

Ekonomski najpovoljniji rezultati ostvarili bi se kroz izgradnju savremenog visokoefikasnog gasno-parnog postrojenja ukupne snage iznad 450 MWel, i visokim stepenom korisnog dejstva u proizvodnji električne energije od preko 58%, uz mogućnost izdvajanja do 300 MWt toplote s minimalnim faktorom umanjenja električne snage u kombinovanom režimu rada i ukupnom toplotnom efikasnošću od preko 82%.

Vrednost projekta
Investiciona vrednost ovog projekta, u zavisnosti od konačne konfiguracije postrojenja i stepena upotrebe postojeće infrastrukture na sadašnjoj lokaciji, procenjena je na više od 200 miliona €.  

Način realizacije
Zadržavanje koncepta kogeneracije električne i toplotne energije u kontekstu privlačenja investicionog kapitala iziskuje stvaranje institucionalnog okvira za dugoročnu zaštitu javnog interesa u oblasti energetskog snabdevanja, uz istovremenu zaštitu interesa budućeg investitora u projektu rekonstrukcije TE-TO Novi Sad. Ovo se može ostvariti kroz zajednički interes EPS-a i Grada Novog Sada odnosno formiranje zajedničkog preduzeća Energija Novi Sad. Uvažavajući ovakav koncept, dobijena je podrška Vlade Republike Srbije i ostvarena saglasnost sa upravom Grada Novog Sada čime su stvorene polazne pretpostavke za intenzivni razvoj projekta, odnosno izbor strateškog partnera sa kojim bi se realizovao ovaj projekat.
Novo gasno-parno postrojenje moglo bi da se pusti u pogon već 2012. godine, značajno pre novih blokova na lignit za čiju je izgradnju potrebno više vremena.

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Izjava Dragomira Markovića, generalnog direktora EPS-a, posle posete delegacije EPS-a Briselu

Generalni direktor JP EPS Dragomir Marković dao je, posle današnjeg susreta delegacije EPS-a, na čijem je čelu, sa zvaničnicima energetskog sektora Evropske unije u Briselu sledeću izjavu medijima:
- Danas je u Briselu počela Zelena nedelja, koja će trajati do 26. juna. Ovog prvog dana promovisanja ciljeva Evropske unije u zaštiti životne sredine u sedištu evropske zajednice delegacija EPS-a predstavila je „Zelenu knjigu Elektroprivrede Srbije“, u kojoj su sadržani svi projekti i mere za zaštitu životne sredine, koje naša kompanija planira da realizuje do 2017. godine. 
Fabricio Barbaso, direktor Direktorata za energetiku EU, u razgovoru sa delegacijom EPS-a, izrazio je zadovoljstvo što je „Zelena knjiga EPS-a“ prvi dokument te vrste koji dolazi iz neke zemlje potpisnice Ugovora o Energetskoj zajednici jugoistočne Evrope. On je naglasio da je ova knjiga primer koji treba da slede i ostale zemlje i kompanije našeg regiona.
Gospodin Barbaso obećao je punu podršku Komesarijata EU pri odlučivanju o prioritetima u finansiranju projekata zaštite životne sredine, tim pre što je ova oblast prioritetna i u politici EU, a Elektroprivreda Srbije predstavlja projekte u koje je potrebno uložiti 1,2 milijarde evra.
Tereza Sobjeski, šef Sektora za proširenje EU, zadužena za Srbiju, istakla je da je delegacija EPS-a prva delegacija neke od kompanija u Srbiji koja je posetila ovaj sektor i predstavila svoj razvojni ciklus, u kome je prioritet zaštita životne sredine.
U razgovorima je istaknuto da je potrebno da se intenzivira podrška Direktorata EU, i to u saradnji sa finansijskim fondovima i institucijama. S obzirom na to da je reč o velikim investicijama, iskazano je interesovanje za organizovanje donatorske konferencije radi realizacije projekata EPS-a u zaštiti životne sredine.
Kako je iz fondova Evropske unije, posredstvom Evropske agencije za rekonstrukciju (EAR), u Elektroprivredu Srbije od početka ovog veka uloženo oko 400 miliona evra, izraženo je uverenje da će ova saradnja biti nastavljena, pri čemu je naglašen značaj unapređenja partnerskih odnosa.
Ovom prilikom želim takođe da naglasim da Elektroprivreda Srbije, koja već jeste motor evropskih integracija Srbije, očekuje od Vlade Republike Srbije da stvori uslove za realizaciju projekata koji su predstavljeni u „Zelenoj knjizi EPS-a“, tim pre što je zaštita životne sredine od izuzetnog značaja u predstojećim pregovorima o pristupanju Srbije Evropskoj uniji.
Delegaciju EPS-a primio je i Andre Mernije, generalni sekretar Energetske povelje, koji je izrazio zadovoljstvo što EPS, na samom početku evropskih integracija Srbije, svojim investicionim projektima daje konkretan doprinos tom procesu i energetskoj stabilnosti regiona.   

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

U Beogradu predstavljena „Zelena knjiga Elektroprivrede Srbije“

Dostići ekološke standarde Evrope

Elektroprivreda Srbije planira da do 2015. godine u projekte zaštite životne sredine uloži 1,2 milijarde evra i da u ovoj oblasti održivog razvoja ostvaruje svoju lidersku poziciju u regionu jugoistočne Evrope. Pre svega, ulagaće u smanjenje emisija štetnih gasova iz termoelektrana i rekultivaciju zemljišta i rečnih tokova, na čemu se deo projekata već ostvaruje. Na taj način EPS će ne samo doprinositi zaštiti životne sredine u Srbiji i regionu nego i utirati put Republike Srbije ka Evropskoj uniji, na kome se 30 odsto obaveza u harmonizaciji standarda odnosi na zaštitu životne sredine.

Ovo je rečeno danas na predstavljanju „Zelene knjige Elektroprivrede Srbije“ u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, u Beogradu, kojem je prisustvovao veliki broj zvanica, predstavnika državnih organa, ambasada i domaćih i stranih kompanija i institucija.

Pozdravivši goste, Dragomir Marković, generalni direktor EPS-a podsetio je da je Srbija nezavisna od uvoza osnovnog energenta za proizvodnju električne energije i da se oslanja na rezerve lignita i vodne potencijale. No, ukupna elektroenergetska nezavisnost ostvarena je velikim ulaganjima u elektrane i kopove od početka ove decenije, u čemu je EPS imao značajnu pomoć EU, više od 400 miliona evra. Marković je rekao da se na pomoć Evropske unije i dalje računa, jer vrednost planiranog investicionog ciklusa u elektroenergetskom sektoru Srbije do 2015, koji predvodi EPS, premašuje devet milijardi evra. Od ukupnih sredstava za investicije, 15 odsto biće uloženo u projekte zaštite životne sredine. S obzirom na zamašnost finansijskih sredstava i složenost projekata u ovoj oblasti, od bitnog uticaja biće ne samo štedljivost i efikasnost EPS-a u proizvodnji energije nego i koordinirani rad svih državnih i društvenih institucija u stvaranju uslova za održivi razvoj. „Knjiga koju predstavljamo sažetak je plana osnovnih akcija koje Elektroprivreda Srbije već sprovodi i koje namerava u budućnosti da intenzivira s jasnim ciljem da dostigne evropske standarde u oblasti zaštite životne sredine“, istakao je Marković.

Oliver Dulić, ministar za prostorno planiranje i zaštitu životne sredine ocenio je da je predstavljanje ove knjige revolucionarna novina u generičkom sektoru Srbije, jer jedna kompanija prvi put priznaje kakve probleme stvara životnoj sredini i pri tome iznosi plan kako da te probleme rešava. Naglasivši da će za realizaciju planiranih projekata biti potrebno da se obezbede velika finansijska sredstva, Dulić je rekao da je EPS jedna od velikih srpskih kompanija koja se najsnažnije i najhrabrije uključila u akciju „Očistimo Srbiju“. Ministar je obećao pomoć nadležnih državnih organa u realizaciji navedenih EPS-ovih projekata.

Petar Škundrić, ministar rudarstva i energetike istakao je da „Zelena knjiga“ ima veoma veliki značaj za oblast energetike, jer doprinosi formiranju svesti o potrebi energetske efikasnosti i zadovoljavanja najviših ekoloških standarda pri proizvodnji i potrošnji svih oblika energije, posebno električne. On je izrazio punu podršku Ministarstva rudarstva i energetike planovima EPS-a za zaštitu životne sredine, naglasivši da se u aktuelnim revitalizacijama kapaciteta EPS-a zajednički ulažu napori ne samo za uvećanje proizvodnje već i da se obezbedi ekološki prihvatljiva proizvodnja.

Autori „Zelene knjige Elektroprivrede Srbije“ su Mihajlo Gavrić, direktor Sektora za zaštitu životne sredine u Direkciji za strategiju i investicije EPS-a, Aleksandar Vlajčić, zamenik direktora PD TENT  i Bratislav Čeperković, izvršni direktor JP EPS.

Gavrić je rekao da „Zelena knjiga“ sublimiše sve ono što je urađeno i šta treba da se uradi da bi se stiglo u Evropsku uniju, gde je Srbiji mesto, kao i da bi se budućim generacijama ostavilo zdravije i bolje okruženje.

Knjiga je štampana na srpskom i engleskom jeziku i biće dostavljena svim najvažnijim institucijama u Srbiji, organima Evropske unije i svim potencijalnim partnerima koji su spremni da sa EPS-om realizuju projekte zaštite životne sredine. „Zelena knjiga“ je postavljena i na sajt Elektroprivrede Srbije http://www.eps.rs/ekologija/projekti.htm

15. jun 2009. godine

SAOPŠTENjE ZA JAVNOST (Beograd, 24. mart 2009)

Na osnovu broja prispelih pisama o zainteresovanosti za strateška partnerstva sa EPS-om kroz zajedničko ulaganje u izgradnju novih termoelektrana u Srbiji, jasno je da za te investicije postoji veliko interesovanje najznačajnijih evropskih elektroprivreda, ističe Dragomir Marković, generalni direktor Elektroprivrede Srbije. EPS je, podseća Marković, 20. januara ove godine objavio javni poziv za podnošenje pisama o zainteresovanosti i dokaza o ispunjenju kriterijuma za kvalifikaciju za zajednička ulaganja u TE „Kolubara B“ i TE Nikola Tesla B3. Rok predviđen za podnošenje zvaničnih prijava istekao je u petak, 20. marta 2009. godine u 14 sati. - U skladu sa obavezom i namerom EPS-a da ceo postupak izbora strateških partnera bude transparentan, obaveštavamo javnost da su u predviđenom roku pristigla 53 pisma o zainteresovanosti, od kojih 26 za TE „Kolubara B“ i 27 za TENT B3. Za učešće u jednoj ili u obe tenderske procedure interesovanje je pokazalo 14 respektabilnih energetskih kompanija, dok su ostala pisma o zainteresovanosti pristigla od građevinskih kompanija, proizvođača opreme i trgovaca električnom energijom, kaže Marković. On ističe da u ovoj fazi tenderske procedure, EPS nije u mogućnosti da saopšti imena kompanija koje su poslale pisma o zainteresovanosti, ali naglašava da su interesovanje potvrdile najveće elektroenergetske kompanije, koje su i ranije pokazivale želju da ulože novac u nove elektrane u Srbiji. Svim kompanijama koje su dostavile pismo o zainteresovanosti, EPS je poslao kvalifikacione dokumentacije. U kvalifikacionom postupku, do kraja aprila ove godine, JP EPS će napraviti listu kandidata, potencijalnih partnera, koji zadovoljavaju kriterijume i uslove iz kvalifikacione dokumentacije i to za svaki projekat posebno. - Imajući u vidu trenutna dešavanja ne samo na finansijskom tržištu, JP EPS je vrlo zadovoljan iskazanim interesovanjem za ove velike investicione projekte vredne oko milijardu i po evra, zaključuje Dragomir Marković, generalni direktor Elektroprivrede Srbije.

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

SAOPŠTENjE ZA JAVNOST (Beograd, 19. mart 2009)

Elektroprivreda Srbije, Privredno društvo „HE Đerdap“ i ruska kompanija OAO „Silovije mašini“ potpisali su danas Dopunu br. 8 Ugovora o revitalizaciji hidroagregata sa povećanjem instalisane snage HE „Đerdap 1“, čime su se stekli uslovi da taj važan posao, u vrednosti od oko 168 miliona dolara, počne najesen i bude završen do 2015. godine.
Dopunu br. 8 osnovnog Ugovora iz 2003. godine potpisali su Dragomir Marković, generalni direktor JP EPS i Goran Knežević, direktor Privrednog društva „HE Đerdap“, a u ime kompanije OAO „Silovije mašini“ Sergej V. Agejenkov, direktor za plasman. Događaju su prisustvovali i njegova ekselencija Aleksandar V. Konuzin, ambasador Ruske Federacije u Beogradu, prof. dr Petar Škundrić, ministar rudarstva i energetike, kao i predstavnici ambasade Ruske Federacije, resornog ministarstva, kompanije „Silovije mašini“, Komisije Vlade Srbije koja je radila na usaglašavanju spornih pitanja i poslovodstva EPS-a.
Ukupna vrednost poslova na srpskoj strani HE „Đerdap 1” je oko 168 miliona dolara. Vrednost radova koje će uraditi OAO „Silovije mašini“ je 139,8 miliona dolara, dok se ostatak od oko 28 miliona dolara odnosi na vrednost radova koje će samostalno realizovati PD HE „Đerdap“.
Finansiranje revitalizacije i povećanje snage „Đerdapa 1“ obezbediće se iz dva izvora - iznos od 100,5 miliona dolara biće na teret klirinškog duga nekadašnjeg SSSR-a prema SFRJ, u skladu sa Međudržavnim sporazumom Srbije i Ruske Federacije od 27. aprila 2007. godine, a preostali iznos od 67,2 miliona dolara obezbediće EPS, odnosno PD HE „Đerdap“.
Ističući značaj projekta, Dragomir Marković, generalni direktor EPS-a, izrazio je uverenje da će ruski partner posao završiti u roku i na kvalitetan način i da će uz dobro upravljanje projektom od strane EPS-a i PD „HE Đerdap“ kompanija „Silovije mašini“ pokušati da skrati predviđene rokove kako bi hidroelektrana bila potpuno obnovljena pre 2015. godine.
- Prve velike investicije u Srbiji dešavaju se upravo u energetskom sektoru – naglasio je ministar Petar Škundrić, ističući značaj pokretanja velikih energetskih investicija u uslovima svetske krize, koje zapošljavaju ne samo domaću privredu već i značajne kapacitete ruskih partnera. Ovaj projekat je od strateškog interesa za dve zemlje. Revitalizacijom „Đerdapa 1“, kome će se povećati snaga za 162 megavata praktično će se dobiti nova hidroelektrana.
- Ovaj projekat je potvrda da se rusko-srpski trgovinsko-ekonomski odnosi postupno i kvalitetno razvijaju. Uveren sam da još ima mogućnosti da se dosadašnja saradnja unapredi, pre svega u energetskoj sferi, gde postoji čitav niz projekata koji se nalaze u početnoj fazi razmatranja – rekao je Aleksandar Konuzin, ambasador Ruske Federacije, pohvalivši srpske i ruske pregovarače, koji su uspeli da dođu do prihvatljivog rešenja za obe strane kada je reč o vrednosti poslova koje će izvesti kompanija „Silovije mašini“.
Sergej Agejenkov iz kompanije „Silovije mašini“, koja je već proizvela prvi novi agregat za HE „Đerdap 1“, najavio je da je u toku proizvodnja i drugog agregata, kao i zainteresovanost ove komapnije za buduće poslove u elektroenergetici Srbije.
U revitalizaciju će 1. septembra ove godine najpre ući šesti agregat HE „Đerdap 1“. Na svakom od šest agregata ove hidroelektrane, pored revitalizacije, biće urađeno i maksimalno povećanje snage agregata sa 174 na 201 megavat (MW), kao i povećanje snage četiri glavna transformatora, uključujući i pomoćne sisteme. Revitalizacija će biti gotova u toku 2015. godine. Radni vek hidroelektrane, koja radi već 37 godina, biće produžen za još najmanje 30 godina, a instalisana snaga koja je sada 1140 megavata biće povećana za 10 odsto. U ovom poslu se očekuje značajno učešće domaće privrede.

Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Dragomir Marković novi generalni direktor EPS-a

Odlagač 8500” pušten u rad

Na montažnom placu površinskog kopa „Tamnava-Zapadno polje” u PD RB „Kolubara” danas je svečano pušten u rad „Odlagač 8500”. Događaju su prisustvovali predstavnici Ministarstva rudarstva i energetike, „Elektroprivrede Srbije”, nemačkih i srpskih firmi koje su učestvovale u ovom projektu, predstavnici opštine Lazarevac i poslovodstvo RB „Kolubara”. Vrednost investicije je 7,4 miliona evra. To je samo jedan od pet paketa projekta Drugog jalovinskog sistema na kopu „Tamnava-Zapadno polje”, koji će biti uključen u proizvodni proces u drugoj polovini godine. Taj projekat je trenutno jedan od najvećih investicionih rudarskih projekata u Evropi. Ukupna vrednost investicije u ceo sistem je 77 miliona evra, a novac za realizaciju EPS je obezbedio iz kredita inostranih banaka.

25. februar 2009.

Saopštenje za javnost - 20. februar

Stabilna elektroenergetska situacija
Iako je potrošnja električne energije u Srbiji dostigla 146 miliona kilovat-sati, struje ima i biće je dovoljno
Hladan talas, sneg i niske temperature poslednjih dana povećali su potrošnju električne energije koja je juče,19. februara dostigla 146 miliona kilovat-sati. To je potrošnja veoma blizu rekordnih potrošnji koje smo imali početkom januara kada smo imali „gasnu krizu“.
Iako je potrošnja visoka, elektroenergetska situacija je stabilna. Svi proizvodni kapaciteti EPS-a rade u skladu sa potrebama a zalihe uglja na deponijama termoelektrana, kao i rezerve vode u jezerima  hidroelektrana stvaraju uslove da se stabilan rad nastavi i u narednom periodu.

                                                                  Sektor EPS-a za odnose s javnošću

Saopštenje za javnost - 11. februar

U Beogradu su se danas sastali prof. dr Petar Škundrić, ministar rudarstva i energetike Republike Srbije i Slobodan Puhalac, ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske. Tokom susreta razgovarano je o aktuelnim pitanjima vezanim za saradnju u oblasti energetike, kaže se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.
Jedna od tema današnjeg susreta bila je saradnja u istraživanju i razvoju hidroenergetskih projekata na reci Drini. Resorni ministri su, zajedno sa generalnim direktorima Elektroprivrede Srbije i Elektroprivrede Republike Srpske Vladimirom Đorđevićem i Branislavom Milekić i poslovodstvima dve elektroprivrede, prisustvovali predstavljanju idejnog rešenja i prethodne studije izvodljivosti za korišćenje hidroenergetskog potencijala Gornje Drine i Sutjeske. Studija je obuhvatila HE Buk Bijela, Foča, Paunci i Sutjeska. Ukupna vrednost investicija procenjena je na 435 miliona evra a godišnja proizvodnja na 800 GWh.
U razgovorima o saradnji  aktuelizovana su i pitanja iz oblasti naftnog i gasnog sektora, u svetlu novonastalih okolnosti nakon potpisivanja kupoprodajnog ugovora o prodaji 51% akcija NIS-a Gazpromnjeftu, kao i planova za dalju realizaciju projekta Južni tok i efekata koje bi ovaj projekat mogao imati na razvoj gasne privrede Srbije i Republike Srpske.
Gasna kriza tokom januara meseca 2009, pokazala je potrebu čvršće saradnje i povezivanja svih učesnika u ovoj oblasti radi očuvanja energetske stabilnosti kao preduslova privrednog razvoja celog regiona.
Upravo iz ovih razloga saradnja dva resorna ministarstva biće dodatno intenzivirana.

 

U jednom danu gotovo 71 milion kWh

PD Termoelektrane "Nikola Tesla" oborilo je još jedan rekord i 9. januara 2009. godine ostvarilo najveću dnevnu, ikad zabeleženu proizvodnju, isporučivši sistemu više od 70 miliona 943.000 kilovat-sati električne energije.
Od početka ove godine do 13. januara, dnevna proizvodnja električne energije u PD TENT se svakodnevno odvijala na nivou od oko 70 miliona kilovat-sati, a 9. januara je  bio "preskočen" i dosadašnji rekord iz 2005. kada je dnevna proizvodnja iznosila 70,913 miliona kilovat sati.
Direktor PD TENT Dragan Popović, tim povodom je ukazao da se suština ovako dobrih rezultata ne ogleda samo u ciframa proizvodnih rekorda, već u činjenici da su svi tentovi kapaciteti pokazali odličnu  spremnost i sigurnost u radu u vanrednim okolnostima.
"Još od sredine decembra prošle godine, kada su počeli da se sabiraju učinci svih delova privrednog društva, bilo je jasno da smo tokom cele 2008. godine radili dobro, da su stručnost i timski rad na zavidnom nivou, a da su svi proizvodni kapaciteti dovedeni upravo na nivo pouzdanosti  koji se iskazuje tokom svih ovih dana energetske krize, koja je zadesila celu jugoistočnu Evropu", precizirao je Popović.
Vanredne energetske okolnosti u kojima se našla i Srbija zahtevala je i vanredno angažovanje zaposlenih u PD TENT, kao i zaposlenih u izvođačkim firmama. Uvedena su dežurstva tokom svih 24 sata, tako da je svakodnevno u TENT-u bilo angažovano i po 120 inženjera i radnika više nego u redovnim situacijama. Izvođačke firme su takođe radile sa po 50 radnika više nego što se uobičajeno.
"Samo za 11 dana januara  na svim lokacijama PD TENT obavljeno je više od 60 intervencija kojima je obezbeđen kontinuitet i pouzdan rad termoblokova", naveo je Popović.

Svaki dan, novi rekord

Termoelektrane koje rade u sastavu PD  TE "Nikola Tesla" iz dana u dan obaraju rekorde u dnevnoj proizvodnji. U četvrtak, 8. januara ove godine isporučili  su sistemu više od 70,4 miliona kilovat- sati, što je za 1,6 miliona više nego prethodnog dana, kada je takođe zabeležena rekordna proizvodnja.
Samo dan ranije, na Božić, elektroenergetskom sistemu Srbije je isporučeno više od 68,8 miliona kilovat sati električne energije što je bila druga dnevna proizvodnja u istoriji te, inače najveće fabrike struje na Balkanu.
Svi kapaciteti u PD TE Nikola Tesla i danas rade punom snagom i ostvaruju dnevnu proizvodnju koja je i nekoliko miliona kilovat - sati iznad planirane, odnosno i do devet odsto više nego što je bilo očekivano.
Dnevno u obrenovačke termoelektrane stiže od 41 do 43 železničke kompozicije sa ugljem iz RB Kolubara, što je za ovako otežane uslove rada, optimalna količina.
U sastavu PD TENT rade četiri termoelektrane - TENT A, TENT B, TE Kolubara i TE "Morava".

9. januar 2009.

Novi rekord Termoelektrane "Nikola Tesla"

BLOK A 4 više od 350 dana neprekidno na mreži

Termoblok A 4, snage 300 megavata u Termoelektrani "Nikola Tesla" A u Obrenovcu,  neprekidno isporučuje električnu energiju već 8.404 sata, odnosno više od 350 dana, što predstavlja rekord koji će sigurno biti zapisan zlatnim slovima, ne samo u istoriju PD TENT već i Elektroprivrede Srbije.

Direktor TENT A Mihailo Nikolić precizirao je da je obrenovačka "četvorka" jutros, 30 decembra, u 08.15 sati, premašila rekord koji je po dužini rada na mreži držao Blok B 1 na termoelektrani B,  još od 1990. godine.

Nikolić je, objašnjavajući značaj rekordne dužine rada bloka A 4,  podsetio da je 1990. godine Blok B 1, u konkurenciji 343 nuklearne elektrane u svetu, zauzeo 8. mesto.

"Raditi neprekidno na mreži 8.404 sata je podvig koji nas, po kriterijumu pouzdanosti rada jednog termobloka, svrstava u sam svetski vrh", naglasio je Nikolić i dodao da je rezultat tim vredniji jer je Blok A 4 star 30 godina, odnosno prvi put je sinhronizovan na mrežu 1978. godine.

Prošle godine je sredstvima EPS urađena revitalizacija bloka A 4 i u tu namenu je utrošeno više od 72 miliona evra, podsetio je direktor TENT A  i dodao je to bilo prvi put da se na jedan 300 megavatni blok instalira sistem automatskog upravljanja domaće proizvodnje - odnosno Instituta "Mihajlo Pupin". 

Sve to, uz puno rada i entuzijazma svih na TENT-u , dalo je više nego vidljive rezultate i sasvim je izvesno da će do kraja kalendarske 2008. godine "četvorka" na mreži premašiti 8.450 sati neprekidne proizvodnje električe energije, rekao je Nikolić.

Na obrenovačkom TENT A električnu energiju proizvodi ukupno šest termoblokova od kojih su četiri snage 300 megavata, a dva po dvesta megavata.

30. decembar 2008.

PD TENT premašio i apsolutni proizvodni rekord iz 1990.godine

TENT kao nikada do sada

Privredno društvoTermoelektrane "Nikola Tesla", u subotu 27. decembra, isporučilo je elektroenergetskom sistemu Srbije 19, 512 milijardi kilovat - sati električne energije, što je i najveća do sada ostvarena proizvodnja. Dragan Popović, direktor PD TENT, tim povodom ističe da je takva rekordna proizvodnja električne energije proistekla iz urađenih kapitalnih remonata, revitalizacija imodernizacija gotovo svih termopostrojenja, započetih u 2002, a koji će biti završeni 2010.godine.

- Svi ovi poslovi dopunog izražaja došli su ove godine i bilo je samo pitanje  dana kada će se rekordstar 18 godina premašiti - naveo je Popović i dodao da je rekordna proizvodnja važan i veliki rezultat, ali da još više raduje izuzetno dobra pouzdanost termoblokova. Primarni zadatak i u sledećim godinama, stoga, biće održavanje tako dobrog tehničkog stanja u PD TENT.

Dosadašnja najveća proizvodnja električne energije tadašnjeg JP TENT ostvarena je 1990. godine, kada je sistemu isporučeno 19,470 milijardi kilovat - sati električne energije. Prema rečima Popovića, imajući to u vidu jasno je koliki je samim tim značaj novog rekorda. Jer, iako su mašine 18 godina starije proizvode kao da su u najboljim eksploatacionim godinama. 

29. decembar 2008.

U TENT A već proizvedeno više od devet milijardi kilovat – sati 

Ispunjen godišnji plan

Termoelektrana "Nikola Tesla" A već 8. decembra ispunila je godišnji plan proizvodnje isporučivši sistemu 9,052 milijarde kilovat - sati električne energije. Kako je izjavio Mihailo Nikolić, direktor TENT A, to je i prvi put, posle 1985. godine, da je ova elektrana uspela da proizvede i sistemu isporuči više od devet milijardi kilovat - sati električne energije.
Svi termoblokovi na A elektrani su ove godine radili dobro i pouzdano, smanjen je broj ispada, železnički transport je takođe prevozio preko plana. Izuzetan je, svakako, doprinos i rudara "Kolubare" tako značajnom proizvodnom rezultatu, naveo je Nikolić i dodao da će  u narednih dvadesetak dana granica rekordne proizvodnje biti znatno povećana.    
TENT A, naime, električnu energiju proizvodi u šest termoblokova, ukupne instalisane snage 1.650 megavata, po čemu predstavlja i najveći termokapacitet na Balkanu.

9. decembar 2008.

PD TE Nikola Tesla

Četvorka "preskočila" rekord

Blok 4 Termoelektrane "Nikola Tesla" A u Obrenovcu je u subotu 6. decembra ove godine oborio do tada najveći godišnji proizvodni rekord. Od 1. januara ove godine do 6. decembra taj blok je proizveo i sistemu isporučio 2,094 milijarde kilovat - sati električne energije. Kako je tim povodom izjavio Mihailo Nikolić, direktor TENT A, blok 4 je do sada najveću proizvodnju ostvario 1983. godine, kada je sistemu isporučio 2,088 milijardi kilovat - sati.
-Rehabilitacija bloka A 4, snage 308,5 megavata, obavljena je 2007. godine, kada su urađeni poslovi na cevnom sistemu kotla, turbinskom postrojenju, a instalisan je i merno- regulacioni sistem upravljanja – kaže Nikolić. Nova rekordna proizvodnja ovog bloka omogućena je lanjskim ulaganjima, ali i stručnosti i obučenosti ljudi koji rade na ovom postojenju. Ovakvom proizvodnjom dokazujemo da se i te kako isplati ulagati u kapacitete EPS-a. U blok 4 smo uložili 70 miliona evra i on danas, posle 30 godina rada,  proizvodi više i radi bolje nego što je ikada radio, rekao je Nikolić.  

8. decembar 2008.

EPS odustao od uvoza struje u januaru i februaru, čime je uštedeo 8,5 miliona evra koji će biti usmereni za izmirivanje obaveza ka srpskoj privredi. – Na uvozu struje u 2008. godini EPS uštedeo 45 miliona evra

Proizvodno-tehnički kolegijum Elektroprivrede Srbije je, na vanrednoj sednici održanoj danas, razmatrao elektroenergetsku situaciju i rad proizvodnih kapaciteta do kraja februara i odlučio da po raspisanom tenderu za januarski uvoz ne kupi ni jedan kilovat-sat električne energije. Takođe je odlučeno da se za februar, iako su po elektroenergetskom bilansu države, i u januaru i u februaru, viđeni manjkovi, ne raspisuju tenderi za uvoz struje. Od uvoza se odustalo jer odlična proizvodnja na kopovima uglja i u termoelektranama, kao i značajno poboljšana hidrologija, koja je povećala proizvodnju u protočnim hidroelektranama, garantuju stabilno snabdevanje do kraja zime i to isključivo iz domaćih kapaciteta. U narednom periodu će biti oporavljene rezerve vode u akumulacionim jezerima i na deponijama uglja. Poboljšanju elektroenergetske situacije i oslanjanju na domaće kapacitete pomoglo je i toplije vreme od uobičajenog za ovo doba godine, što je smanjilo i potrošnju električne energije. Odluka o prestanku uvoza struje uštedela je oko 8,5 miliona evra i taj novac će u narednom periodu biti usmeren ka domaćoj privredi, firmama koje su učestvovale u realizaciji priprema za ovu zimsku sezonu. Time je još jednom dokazano da Elektroprivreda Srbije konkretnim poslovnim odlukama značajno smanjuje troškove poslovanja o čemu svedoče i podaci o uvozu električne energije u 2008. godini. Elektroenergetskim bilansom godišnji uvoz je bio na nivou od gotovo 1,1 milijardu kilovat-sati i za to je bilo predviđeno da se potroši oko 85 miliona evra. Dobrim upravljanjem radom domaćih kapaciteta, kao i izuzetnim proizvodnim rezultatima, EPS je uspeo da godišnji uvoz svede na oko 616 miliona kilovat-časova u vrednosti od oko 40 miliona evra. Uvoz je samo 58 odsto od onoga što je bilo planirano čime je smanjen trošak u poslovanju za čitavih 45 miliona evra. Sem odličnih proizvodnih rezultata EPS-a koji se godinama bore sa rastućom potrošnjom, zasluge za smanjenje uvoza pripadaju i povoljnim hidrometeorološkim prilikama. Kako od neba ne sme da zavisi stabilnost snabdevanja električnom energijom, jasno je da se samo novim proizvodnim kapacitetima, i u narednim decenijama može obezbediti dovoljno električne energije za potrošnju koje se očekuje.

5. decembar 2008.

ZAVRŠEN NAJVEĆI REMONT U OBRENOVAČKIM TERMOELEKTRANAMA

«Šestica» na mreži četiri dana pre plana

Sinhronizacijom bloka 6 Termoelektrane «Nikola Tesla» A, na elektroenergetsku mrežu Srbije, danas je završen najveći i najznačajniji remontni posao u obrenovačkim termoelektranama predviđen za 2008. godinu.

Obavljeni kapitalni remont vredan je oko 30 miliona evra i predstavlja prvu fazu kompletnog «sređivanja» TENT-ovog bloka snage 308,5 megavata. Nastavak radova predviđen je za 2010. godinu.

TENT-ova šestica je na mrežu vraćena danas u 11.07 sati.

Remont je započet 6. juna ove godine, a prema planu remontnih aktivnosti vezivanje na mrežu bilo je predviđeno za 6. decembar ove godine.

«Timski rad stručnjaka TENT, iskustvo stečeno tokom prethodnih godina na remontima drugih termokapaciteta, kao i izuzetno zalaganje svih koji su radili na ovom poslu, omogućilo je da se ovako obiman zahvat završi četiri dana pre nego što je planom bilo predviđeno», izjavio je tim povodom direktor PD TENT Dragan Popović.

Na bloku 6, u prvoj fazi remonta, zamenjeno je više od 1.200 tona cevi na kotlu, kao i kompletan merno-regulacioni i upravljački sistem.

Poslovi remonta turbine i drugi preostali zahvati predviđeni za 2010. godinu, najvećim delom su već ugovoreni.

2. decembar 2008.

Elektroenergetska situacija u Srbiji

ZAHLAĐENjE POVEĆALO POTROŠNjU ELEKTRIČNE ENERGIJE

Potrošnja električne energije u Srbiji, otkako je hladni talas zahvatio naše krajeve, dostigla je na dnevnom nivou 133 miliona kilovat-sati, a na teritoriji koju EPS snabdeva električnom energijom je 115 miliona kilovat-sati. Na ovo povećanje potrošnje značajno utiče korišćenje električne energije za grejanje i dogrevanje.

Kako se narednih dana očekuju još niže temperature, predviđa se da će potrebe za električnom energijom iznositi oko 138 miliona kilovat-sati.

Sve blokovi termoelektrana EPS-a su u pogonu, osim bloka 6 u TE „Nikola Tesla“ koji će početkom decembra biti na mreži, posle velikog remonta.

Zbog smanjenih dotoka, proizvodnja električne energije u protočnim HE manja je od planirane, tako da je, umesto planiranih 24 miliona, dnevna proizvodnja oko 19 miliona kilovat- časova.

Iako svi raspoloživi kapaciteti rade punom snagom, Elektroprivreda Srbije je prinuđena da zbog loše hidrologije i velike potrošnje koristi rezerve vode iz zimskih akumulacija za proizvodnju električne energije, a oko šest miliona kilovat-sati nabavlja iz drugih sistema.

Elektroenergetska situacija se svakodnevno prati i preduzimaju se sve mere kako bi se obezbedilo sigurno i stabilno snabdevanje kupaca električnom energijom.

25. novembar 2008.

Održana prezentacija projekta „Unapređenje upravljanja održavanjem“

Efikasno sredstvo za poboljšanje poslovanja

U poslovnoj zgradi EPS-a u Balkanskoj ulici, danas je održana prezentacija projekta „Unapređenje upravljanja održavanjem - efikasno sredstvo za poboljšanje rezultata poslovanja“.

Realizacija ovog projekta predviđena je Planom rada i razvoja JP EPS 2008. - 2015. i biće uneta u plan poslovanja EPS-a za 2009. godinu. To je, kako je na početku prezentacije rekao Dragomir Marković, direktor Direkcije za strategiju i investicije EPS-a, biti jedna intenzivna aktivnost, koja nas očekuje narednih godina, jer svi naši projekti kao kritičnu tačku imaju upravo tu fazu implementacije. On je dodao da nas, posle teorijskih i iskustvenih osnova za realizaciju ovog projekta, očekuje teži deo posla, a to je primena onoga što je  danas  predstavljeno u uvodnom predavanju, koji je pripremio inženjer Vojislav Škundrić iz Direkciju za strategiju i investicije.

Plan održavanja za 2008. godinu, rekao je Škundrić, iznosi  20,8 milijardi dinara i kada se tome pridruže troškovi zaposlenih u održavanju, (najmanje trećina naših izvršilaca rade u održavanju) dolazi se do sume, koja godišnje iznosi između 32 i 35 milijardi dinara. U EPS-u je to najveći trošak i ima najveći potencijal da bude smanjen. U održavanju kada je reč o troškovima mogu da se postignu izuzetno veliki efekti , rekao je ovom prilikom Škundrić.

12. novembar 2008.

PD TENT

DOBIJENI  SERTIFIKATI ZA  STANDARDE ISO 9001  I  ISO 14001

Uručivanjem sertifikata za standarde ISO 9001:2000  i ISO 14001:2004 potvrđeno je da je PD TENT uspostavilo sistem  menadžmenta  kvalitetom  (QMS) i sistem upravljanja zaštitom životne sredine (EMS). Kako je tom prilikom istakao Marinko Ukropina, direktor švajcarske sertifikacione kuće CGS za Srbiju, koji je ove sertifikate uručio Draganu Popoviću, direktoru PD TENT, prilikom resertifikacije za standard ISO 9001 uočeno je da  PD TENT u skladu sa tim unapređuje procese, održava sistem i poboljšava  procese upravljanja sistema menadžmenta kvalitetom. A sertifikacijom sistema zaštite životne sredine potvrđeno je da su svi aspekti od uticaja na vodu, vazduh i zemlju u PD TENT ispoštovani i usaglašeni sa zahtevima standarda.

- PD TENT je i dobijanjem ovih sertifikata pokazao da je veoma važan oslonac sistema EPS-a – naglasio je Popović. Obnovljenom sertifikacijom za QMS i prvi put dobijenim sertifikatom za sistem zaštite životne sredine kupcima električne energije i građanima potvrđeno je da TENT brine ne samo o proizvodnji, nego i o ljudima. A zaposleni u PD TENT u obavljanju radnih obaveza u potpunosti će se pridržavati usvojenih procedura i uputstava, čime će doprineti većem ugledu firme.

Prema rečima Nebojše Ćerana, pomoćnika direktora PD TENT za korporativne poslove,  najbolji rezultati postignuti su u smanjenju emisije čvrstih čestica u dimnim gasovima  (rekonstruisani elektrofilteri su smanjili emisiju za više od 80 odsto). A najvažniji projekti za realizaciju u narednim godinama biće promena sistema transporta i odlaganja pepela i šljake na TENT „B“ (vrednost radova je 30 miliona evra) i izgradnja postrojenja za odsumporavanje ( u iznosu od oko 300 miliona evra). Ninoslav Tatomir, šef Službe za integrisani sistem menadžmenta PD TENT, istakao je da su oba sertifikata dobijena na tri godine, ali i da je ove sisteme kvaliteta potrebno i dalje stalno unapređivati. 

10. novembar 2008.

Posle deset godina

TE "Morava" u pogonu cele godine

Stručnjaci TENT, u saradnji sa Građevinskim fakultetom iz Beograda i Institutom „Jaroslav Černi“, izgradili poprečnu građevinu u koritu Morave, čime je uspešno rešen problem uzimanja vode za rashladni sistem elektrane

Termoelektrana "Morava", posle deset godina prinudnog zaustavljanja generatora tokom letnjih meseci zbog niskog vodostaja Morave, ove godine prvi put je u situaciji da  svih dvanaest meseci proizvodi i isporučuje električnu energiju. Dragan Nešić, direktor TE "Morava", tim povodom je izjavio da je zahvaljujući izgradnji poprečne građevine u koritu reke Morave, uspešno rešen problem uzimanja vode za rashladni sistem elektrane, čime je obezbeđen kontinuitet u radu tokom svih 365 dana. Izgradnjom ove građevine stvoreni su, naime,  uslovi da se i tokom letnjih meseci, kada je vodostaj reke nizak, omogući da crpne stanice uzimaju dovoljne količine vode neophodne za hlađenje.

Decenijski problem sa vodozahvatanjem u TE "Morava" naterao je čak i planere u EPS-u da ove godine u elektroenergetskom bilansu ne sagledaju ovu elektranu kao proizvođača struje tokom juna, avgusta, septembra i oktobra. Kako potrebe za električnom energijom iz godine u godinu rastu, poslovodstvo PD TENT, u čijem sastavu radi TE "Morava", u saradnji sa Građevinskim fakultetom iz Beogradu i Institutom "Jaroslav Černi", prionulo je na posao i izgradilo poprečnu građevinu u koritu reke. Time je nivo podignut do kote koja i u sušnim periodima omogućava zahvatanje neophodnih količina vode, odnosno obezbeđuje normalan rad elektrane. Stručne analize su pokazale da je do pada vodostaja Morave došlo zbog dugogodišnjeg neodržavanja rečnog korita i neovlašćenog uzimanja šljunka sa rečnog dna. Na taj način je nivo reke oboren ispod neophodnog minimuma za normalan rad elektrane i pored toga što je protok u reci deset puta veći od potreba same elektrane.

O kakvom se problemu radi, kada je u pitanju proizvodnja električne energije u TE "Morava" najbolje govori podatak da je samo prošle godine elektrana, zbog niskog vodostaja, bila van pogona ukupno 1.477 sati, odnosno od 16. jula do 6. avgusta, kao i od 5. septembra do 13. oktobra. Problem je utoliko veći jer je i sudbina rudnika Rembas, odnosno podzemne eksploatacije uglja, direktno povezana sa radom TE „Morava“, kao i sušara u Vreocima.

To znači da ovi rudnici, ukoliko termoelektrana ne proizvodi električnu energiju,  moraju, takođe, da zaustave ili u najboljem slučaju da drastično smanje proizvodnju uglja, objasnio je Nešić.

6. novembar 2008.

Povodom 25 godina rada bloka B 1 TENT

Pouzdan kao nuklearke  

Na današnji dan, pre 25. godina, u PD TENT u rad je pušten blok B 1, sa snagom od 618,4 megavata najveći termoenergetski kapacitet u JP EPS. Tim povodom održan je prošireni kolegijum direktora PD TENT na kome je, između ostalog, konstatovano da je B 1 i posle toliko vremena ostao najpouzdaniji proizvodni kapacitet u elektroenergetskom sistemu Srbije. Kako je istakao Zoran Stojanović, direktor TENT B, blok B 1 je od puštanja u rad 3. novembra 1983. godine do sada na mreži proveo više od 183.000 sati, a elektroenergetskom sistemu Srbije isporučio je u tom periodu više od 103,8  milijardi kilovat - sati električne energije.

- Ukoliko bi se, ipak, posebno izdvajao najbolji rezultat koji je ostvarila ova proizvodna jedinica, to bi, svakako, bio rekord ostvaren tokom zime 2001/2002. godine. Blok B 1, bez zastoja,  na mreži je tada radio više od 189 dana – naglasio je Stojanović i podsetio da je takva pouzdanost u radu zabeležena i u svetskim statističkim analizama, jer je ovaj termoblok po tome svrstan među deset najpouzdanijih, ali nuklearnih proizvodnih jedinica. Pouzdanost ovog kapaciteta, stoga, danas ostaje i "tema za udžbenike", s tim što je  blok B 1 ove godine bio i na dohvat obaranja sopstvenog rekorda po dužini rada na mreži, u čemu ga je, međutim, zaustavila viša sila. Nedostajalo je samo dva dana da se ove godine obori taj rekord, ali udar groma u jedan od dalekovoda prenosnog sistema JP Elektromreže Srbije, primorao nas je da zaustavimo tehnički potpuno ispravan blok - objasnio je Stojanović.

Blok B 1 dnevno proizvodi više od 14 miliona kilovat - sati električne energije i zajedno sa dve godine mlađim "bratom", blokom B 2, sistemu svakodnevno isporučuje više od 29 miliona kilovat - sati električne energije. Posle završetka projekta povećanja snage bloka B 1 očekuje se da će se, zajedno sa blokom B 2, sistemu svakodnevno isporučivati više od 30 miliona kilovat - sati električne energije. Poređenja radi, prosečna dnevna potrošnja Grada Beograda iznosi 25 miliona kilovat - sati električne energije.

3. novembar 2008.

Počeo remont brodske prevodnice u HE „Đerdap 1“

Radnici HE ''Đerdap 1'' započeli su danas (3. novembra) remont brodske prevodnice koja je neprekidno radila proteklih godinu i po dana. Ovaj duži neprekidni rad, tokom kojeg je sa 4.630 prevođenja, kroz ovu  značajnu saobraćajnicu prošlo 23.000 plovnih objekata, nosivosti 32 miliona tona, bio je neopohodan zbog revitalizacije rumunske prevodnice.

Rumuni su, kao najveći zahvat, završili zamenu srednjih vrata, što je  naša strana uradila ranije.

Tokom remonta naše prevodnice koji će trajati do 1. maja 2009. godine ona će biti osvežena i pripremljena za još jedan duži neprekidan rad od najmanje godinu dana, neophodan da bi Rumuni zamenili i gornja vrata prevodnice, što će se u HE „Đerdap 1“ uraditi u  2010. godini.

3. novembar 2008.

JP EPS dobio sertifikat ISO 9001

Od danas JP EPS je i zvanično osposobljen da primenjuje najsavremeniji i širom sveta priznat način upravljanja kvalitetom, poznat pod nazivom ISO 9001.  Serifikat o tome danas je u Direkciji ovog javnog preduzeća njegovom generalnom direktoru dr Vladimiru Đorđeviđu uručio Boško Gavović, direktor predstavništva TUV SUD Group u Beogradu.

„Reorganizacija elektroenergetskog sektora u skladu sa direktivama Evropske unije podrazumeva i stalne organizacione promene i promene u upravljanju procesima, kako bi se ostvario postavljeni cilj – stvaranje efikasne kompanije. Posvećenost tom cilju obavezuje nas na uvođenje novih znanja i procesa svojstvenih uspešnim kompanijama, pa smo zato i počeli projekat IMS, bez koga nije moguće napraviti ni prvi korak na tom putu ka izvrsnosti“, rekao je dr Vladimir Đorđević, naglašavajući da sticanje ovog sertifikata ohrabruje sve u EPS-u u opredeljenju da poslovanje kompanije usklade sa svetskim standardima poslovanja.

„Pred nama su odluke o partnerskim odnosima sa najvećim elektroenergetskim kompanijama i bez sistema kvaliteta teško je i zamisliti uspešnu komunikaciju sa njima“, dodao je Đorđević napominjući da se moramo spremiti za tržište na kome će uspešniji biti onaj ko pre i u većoj meri shvati značaj pojma „njegovo veličanstvo kupac“, jer je u novim tržišnim odnosima „praćenje zahteva i zadovoljstva kupaca – imperativ“. .

Uvođenje sistema kvaliteta jedan je od neophodnih preduslova da se ostvari cilj kome težimo, a taj cilj je – tržišno orijentisana i profitabilna kompanija, konkurentna na evropskom tržištu i sa značajnim uticajem u regionu, prepoznata kao pouzdan partner domaćim i međunarodnim kompanijama, naglasio je između ostalog dr Vladimir Đorđević, ocenjujući da je jedna od najznačajnijih prednosti novog sistema kvaliteta u tome što se njime na transparentan način uspostavlja svojevrsni automatizam u, na primer, trgovini električnom energijom, što je veoma važna delatnost EPS-a na stalnom ispitu javnosti.

Direktor predstavništa TUV SUD Group Boško Gavović je, sa svoje strane, ocenio da je Direkcija JP EPS, prihvatajući savremeni način upravljanja kvalitetom, kao veliki sistem dala primer svim drugim preduzećima, a pogotovo onim u javnom sektoru.

22. oktobar 2008.

U PD „TE-KO Kostolac“ ministru rudarstva i energetike predstavljeni remontni i investicioni poslovi

RACIONALNIJE UPRAVLjANjE RESURSIMA

Petru Škundriću, ministru rudarstva i energetike Srbije, u PD „TE-KO Kostolac“ predstavljeni su danas uspešno završeni remontni i investicioni poslovi koji će omogućiti racionalnije upravljanje energetskim resursima u Srbiji u skladu sa najnovijim trendovima u EU. Kako je istakao Dragan Živković, direktor PD „TE-KO Kostolac“, zadovoljstvo izazivaju ne samo ostvareni rezultati u prošloj i u ovoj godini, nego i ambiciozni planovi za naredne godine, sa ciljem dostizanja proizvodnje uglja od 12 miliona tona uglja i izgradnje još jednog termobloka u TE „Kostolac B“. Predstavljajući uspešno završene ovogodišnje radove, Dragan Jovanović, zamenik direktora PD „TE-KO Kostolac“, rekao je da je u dosadašnjem periodu 2008. godine, a što se tiče proizvodnje, front otkopavanja uglja dislociran na severnu stranu kopa „Drmno“ formiranjem otkopnih etaža u punoj dužini u skladu sa projektom tog kopa za povećanje proizvodnje uglja na devet miliona tona godišnje. Revitalizovana oprema sa PK „Ćirikovac“, uz to, uključena je u otkopavanje uglja na kopu  „Drmno“, pušten je u pogon novoizgrađeni sistem tračnih transportera za odvoz uglja i završen remont opreme za otkopavanje uglja na ovom kopu.

- Za proizvodnju električne energije bitno je do su do sada završeni standardni remonti blokova A 2 i B 2, kao i kapitalni remont bloka B 1, na kojem je  modernizovan  sistema upravljanja blokom i sanirani kvarovi na lopatici turbine niskog pritiska – napomenuo je Jovanović. - Po posebnom programu u tim radovima sanirana su i slaba mesta na zaptivenosti kotlova na blokovima B 1 i B 2 u TE „Kostolac B“, a započela je i realizacija projekta rekonstrukcije sistema za odvoz pepela i šljake iz TE „Kostolac B“.
Svi ovi poslovi urađeni su sa dominantnim učešćem domaćih firmi.

Na prezentaciji je, takođe, pomenuto i da je u 2007. godini ostvarena najveća proizvodnja uglja u istoriji površinskih kopova Kostolac, koja je iznosila preko 7,2 milona tona. Proizvedeno je i preko pet milijardi kilovat-časova (umesto planiranih 4,63 milijardi kWh), a što je najveća ostvarena proizvodnja električne energije do sada. 

Petar Škundrić je izrazio zadovoljstvo povodom uspešno završenih remonata i pripremnih radova u PD „TE-KO Kostolac“ za zimski period. Veliki uspeh ostvaren je u 2007. godini i sada je realno očekivati da će se takvi uspesi JP EPS i ovog PD nastaviti i u narednim godinama. Prema rečima Vladimira Đorđevića, generalnog direktor EPS-a, u proteklih nekoliko godina, ulažući značajna finansijska sredstva, PD „TE-KO Kostolac“ je povećao proizvoidnju uglja na preko sedam miliona tona i proizveo nešto više od pet milijardi kWh električne energije. A sa ugradnjom nove opreme na PK „Drmno“, kako je dalje istakao Đorđević, već iduće godine moguće je proizvesti devet miliona tona uglja, a gotovo je sigurno da će se premašiti i proizvodnja električne energije od 5,5 milijardi kWh godišnje.

8. oktobar 2008.

SEDNICA UPRAVNOG ODBORA JP EPS

Dovoljno struje uprkos neubičajeno hladnom septembru

Uprkos krajnje nepovoljnim vremenskim uslovima koji su vladali u septembru, Elektroprivreda Srbije je uspela da proizvede dovoljne količine električne energije za sve potrošače – ocenjeno je 25. septembra u Beogradu na sednici Upravnog odbora JP EPS kojom je predsedavao Petar Knežević, predsednik UO.

Zbog naglog skoka potrošnje i opasnosti da se uoči zimske sezone preterano isprazne akumulacije doneta je, ipak, odluka da se u sistem uključe i Panonske termoelektrane-toplane koje su pomogle da se situacija normalizuje, rečeno je na ovom sastanku na kome je konstatovano da je deveti mesec u ovoj godini protekao u neuobičajenim oscilacijama temperature.

U mesecu koji se, inače, smatra energetski neutralnim jer u njemu najčešće nije potrebno uključivati ni klima-uređaje ni grejalice, desilo se, naime, da je u prvih petnaestak dana prosečna temperatura bila za sedam stepeni Celzujusovih iznad uobičajene za to doba godine, nakon čega je usledilo veliko zahlađenje: temperatura je naglo pala, u proseku, na 5,5 stepeni ispod proseka. Zbog toga je dnevni konzum umesto očekivanih 79-80 miliona kilovatsati dostizao između 85 i čak 86 miliona, a kako toplane u Srbiji u to vreme još nisu radile, čitav teret dogrevanja stanova pao je na pleća EPS-a.

Iako je stanje sada relativno stabilno, može se očekivati da će i u oktobru, iako to nije predviđeno bilansom, raditi Panonske TE-TO, a moguće je i da će, ako to vremenske prilike budu zahtevale, i uvoz morati da bude nešto veći od ranije predviđenog.

Situaciju će svakako olakšati ulazak na mrežu blokova B1 i A1 u termoelektranama u Kostolcu, kao i TE „Nikola Tesla B“ koja će, zahvaljujući povećanju snage bloka 2, ubuduće moći da isporučuje više enerije nego dosad. Taj blok je, naime, kako je saopšteno na ovoj sednici Upravnog odbora, upravo tog dana uspeo da dostigne snagu od 660 MW, što je za 50 MW više nego dosad.

Sem toga, očekuje se i da će svi najvažniji remonti biti obavljeni u roku, a kako se i uglja proizvodi više od plana, veruje se da će termoelektrane čija je proizvodnja i dosad nadmašivala prošlogodišnju, zajedno sa hidrocentralama u koje bi ubuduće trebalo da pristiže više vode, biti u stanju da i ove jeseni obezbede uredno snabdevanje tržišta električnom energijom.

Ipak, upozoreno je da je za stabilnost elektroenergetskog sistema veoma važno da u predstojećim hladnim danima i toplane odrade posao zbog koga su i sagrađene, jer će u protivnom i sa strujom biti poteškoća.

Upravni odbor je usvojio izveštaje o dosadašnjem izvršenju elektroenergetskog bilansa, kao i izveštaj o realizaciji programa remonta u ovoj godini. Takođe, usvojen je i izveštaj o izvršenju godišnjeg plana poslovanja JP EPS za 2008. godinu, kao i izveštaji eksternog revizora o reviziji finansijskih izveštaja JP EPS i zavisnih privrednih društava za 2007. godinu. Doneta je i odluka o utvrđivanju kriterijuma za obrazovanje transfernih cena, kao i odluka o transfernim cenama radi njihovog usklađivanja sa promenama cena električne energije.

26. septembar 2008.

Sastanak poslovodstva EPS-a sa direktorima privrednih društava

Rast potrošnje struje zbog grejanja

Prva nedelja septembra bila je toplija za 7,5 stepeni od proseka proteklih godina, a poslednje dve sedmice hladnije su za 4,5 do šest stepeni Celzijusovih. Dnevni konzum je na početku ovog meseca bio viši za 11 miliona kilovat-časova od višegodišnjeg proseka, a poslednje nedelje za 14 miliona. Jasno je, dakle, da toplane uopšte ne rade i da se stanovi sada ne dogrevaju, već u potpunosti greju na struju - rekao je Zoran Manasijević, pomoćnik generalnog direktora, na sastanku Poslovodstva EPS-a sa direktorima privrednih društava održanom 24. septembra 2008. godine. Sastanku je predsedavao dr Vladimir Đorđević, generalni direktor EPS-a.

Manasijević je potom istakao da je to uticalo na značajno pražnjenje akumulacija. Deponije uglja su na bilansiranim količinama i nema najava nekih poremećaja i tom delu, ali je bilo problema sa ispadanjem blokova u Kostolcu i Obrenovcu. Vodotoci su vrlo niski, što se svakako odrazilo na slab učinak protočnih HE. Očekuje se da će ulaskom na mrežu TE Kostolac B-1 i TENT B-1 uticati na to da se u oktobru poprave akumulacije i da se u pravi početak zimskog perioda, od 1. novembra, uđe spremno.

Direktor Đorđević je ovom prilikom naglasio da od rudara očekuje pristizanje uglja boljeg kvaliteta, a od termaša da ustale rad blokova (TENT i Kostolac).

U vezi sa aktuelizacijom Godišnjeg programa poslovanja za 2008. godinu Ratko Bogdanović, direktor Direkcije za ekonomsko-finansijske poslove rekao je da će do kraja godine nedostajati oko 8,2 milijarde dinara i pored povećanja cena električne energije. Pri tom već je 2,2 milijarde dinara investicija izmešteno u 2009. godinu. EPS se sada nalazi u težem ekonomskom položaju nego prethodne godine, a izvesno je da će 2009. biti još teža.

Na ovoj sednici razmatran je i prvi predlog godišnjeg programa poslovanja za 2009. Razmotreni su i novi odnosi transfernih cena, posle poskupljenja električne energije, kao i unete promene u vezi sa Biznis planom 2008-2015. godina.

25. septembar 2008.

Počela 77. Sednica srpsko-rumunske mešovite komisija za Đerdap

O revitalizaciji HE „Đerdap 1“

Danas je u Beograd počela 77. Sednica srpsko-rumunske mešovite komisije za Đerdap, kojom predsedavaju dr Vladimir Đorđević, generalni direktor JP EPS, kao predsednik u ime srpske strane  i Trajan Oprea, generalni direktor „Hidroelektrike“ kao predsednik u ime rumunske strane. Sednica će trajati tri dana a u četvrtak 5.juna, biće potpisani zapisnici o radu.

Sednica je  posvećena informacijama  investitora o aktivnostima za  revitalizaciju, sa povećanjem instalisane snage hidroagregata u HE „Đerdap 1“ i na kapitalnom remontu i modernizaciji i povećanju instalisane snage hidroagregata u HE „Đerdap 2“. Razmatraće se, takođe, izveštaji Zajedničke dispečerske službe za energetiku o energetskoj eksploataciji sistema „Đerdap 1 i 2 “, odnosno Zajedničke dispečerske službe za plovidbu o eksploataciji i održavanju prevodnica na tim sistemima, a koji se odnose na period 1.novembar – 30. april 2008. godine. Članovi mešovite komisije biće obavešteni i o rezultatima eksperimentalnog rada sistema „Đerdap 2“, sa povećanim kotama uspora u tom istom periodu, kao i o izvršenju mera za zaštitu od leda u protekloj zimi.

3. jun 2008.

TENT POTPISAO UGOVOR SA FONDOM ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Fond za zaštitu životne sredine će tokom 2008. i 2009. godine finansirati ekološke projekte u EPS-u ukupne vrednosti 664 miliona dinara kojima su obuhvaćene termoelektrane u Obrenovcu i Kostolcu. Za PD TE Nikola Tesla za ovu godinu je obezbeđeno 234 miliona dinara, a 2009. biće usmereno još 415 miliona. Ostatak novca će pripasti TE Kostolac B.

Kako bi se sredstva stavila u funkciju direktor PD TENT Dragan Popović je 19. maja ove godine potpisao ugovor vredan 649 miliona dinara sa Fondom za zaštitu životne sredine Republike Srbije. Sva sredstva predviđena ovim ugovorom biće iskorišćena za ekološke projekte TENT-ovih termoelektrana do kraja sledeće godine.

Definisani eko projekti u koje će biti uložena 664 miliona dinara iz Fonda odnose se na projekte odsumporavanja na TE „Kostolac“ B, rekonstrukciju sistema za transport i deponovanje pepela na TE „Kolubara“ A, rekonstrukciju elektrofiltera na bloku A-5 iste termoelektrane, kao i rekonstrukciju elektrofiltera u Termoelektrani „Morava“ u Svilajncu.

Dobijena sredstva međutim, predstavljaju samo 6 - 7 odsto od ukupnih ulaganja koje će EPS, ove i narednih godina, izdvojiti za relizaciju predviđenih ekoloških projekata.

Naime, EPS će tokom ove i naredne godine za te namene izdvojiti između 6 i 7 milijardi dinara, a ostatak novca biće obezbeđen sopstvenim sredstvima, kao i međunarodnim kreditima i donacijama.

Sredstva koja privredna društva JP EPS budu ostvarila od eventualne komercijalne eksploatacije opreme koja se finansira sredstvima Republičkog Fonda, bila bi delimično uložena u dalje finansiranje ekoloških projekata.

26. maj 2008.

 

PROTOKOL O SARADNJI EPS - INTER RAO

13. april 2008.

EPS vredniji  danas nego pre nekoliko godina

Knjige kažu – EPS vredi 6,7 milijardi evra

Vrednost stalnih sredstava EPS-a upisana u poslovne knjige je gotovo 6,7 milijardi evra i uvećana je za 44% u odnosu na 2004. godinu. – Pre tri godine smo rekli da možemo da uvećamo vrednost EPS-a i da EPS ne sme da se rasprodaje a sada smo dokazali da je to moguće, ističe Vladimir Đorđević, generalni direktor EPS-a

Uz pomoć uglednog stranog konsultanta utvrdili smo da je vrednost osnovnih sredstava JP EPS na dan 1.1. 2007. godine 527 milijardi dinara.  Po kursu NBS od 01.01.2007. to je  6,667 milijardi evra!  U odnosu na prethodnu procenu, s početka 2004. godine, to je u neto iznosu povećanje od 44 odsto.
Ovo prvi put javno saopštava dr Vladimir Đorđević, generalni direktor Elektroprivrede Srbije. Jasno je, kaže on, da EPS danas vredi mnogo više nego što je vredeo pre tri godine. Tada smo rekli, podseća prvi čovek EPS-a, da EPS ne sme da se rasproda i da treba da se uveća vrednost najvrednije srpske kompanije, jer ona ima sve preduslove da postane profitabilna firma i značajan „igrač“ na regionalnom tržištu električne energije.
- Odupirali smo se raznim pritiscima i „dobronamernim savetima“ da se što pre uđe u privatizaciju EPS-a, jer bi zbog toga, tvrdili su oni, kupci struje u Srbiji bili srećniji. Kao da bi imali jevtiniju struju nego što im prodaje EPS. Sprečili smo podelu i rasprodaju, ulagali smo u EPS, obnavljali kapacitete koji sada obaraju rekorde...Rezultat toga je pomenuta vrednost EPS-a koja je krajem februara upisana u poslovne knjige svih 11 privrednih društava i JP EPS, kaže Đorđević.
- Procena vrednosti Elektroprivrede Srbije trajala je 10 meseci. Pored konsultanata iz firmi Arthur D. Little (ADL) i ENTEL-a, učestvovalo je i oko 350 stručnjaka iz JP EPS (po rešenjima) i još barem toliko koji su povremeno sarađivali, objašnjava Vojislav Škundrić, predsednik Stručnog tima kome je bio poveren ovaj posao.
Završena je procena vrednosti nepokretnosti, postrojenja i opreme JP EPS i privrednih društava čiji je JP EPS osnivač. Procena je, u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima, međunarodnim standardima za procenu i međunarodnim standardima za finansijsko izveštavanje, rađena po dve metode, čiji su rezultati tzv. testom profitabilnosti upoređeni, čime se došlo do „fer vrednosti“. To je dovelo do pomenutog uvećanja za 44% u odnosu na vrednost pre procene, objašnjava Škundrić.

7. mart 2008.

Vanredna sednica UO EPS

Doneta odluka o ulaganju kapitala u Preduzeće „HE Gornja Drina“

Na vanrednoj sednici Upravnog odbra EPS-a (predsedavao Petar Knežević), održanoj 6. marta, doneta je odluka o ulaganju kapitala u Preduzeće „Hidroelektrane Gornja Drina“ d.o.o. JP EPS će u osnivanje Društva za izgradnju hidroenergetskih postrojenja, proizvodnju i trgovinu električnom energijom „Hidroelektrane Gornja Drina“ d.o.o. Foča u Republici Srpskoj (BiH) uložiti kapital sa strateškim partnerima: Mešoviti holding „Elektroprivreda Republike Srpske“ – Matično preduzeće A.D. Trebinje i Mešoviti holding „Elektroprivreda Republike Srpske“ Trebinje – Zavisno preduzeće „Hidroelektrane na Drini“ A.D. Višegrad. Osnovni kapital novog društva iznosiće 100.000 konvertibilnih maraka i sastoji se od osnivačkih uloga JP EPS od 50.000 KM i ostala dva osnivača po 25.000 KM. Po osnovu novčanog uloga u osnovnom kapitalu društva EPS će steći udeo u visini od 50 odsto vrednosti, a ostali osnivači od po 25 odsto. Članovi Upravnog odbora EPS-a prihvatili su i Ugovor o osnivanju Preduzeća „HE Gornja Drina“. Osnivači će, na osnovu rezultata revidovane Studije izvodljivosti, povećati osnovni kapital društva i to sa novim novčanim i nenovčanim ulozima, a u skladu sa potrebnim sredstvima za ulaganje u izgradnju hidroenergetskih postrojenja i sa utvrđenim rokovima ulaganja. Ova odluka Upravnog odbora EPS-a dostavlja se Vladi Srbije radi pribavljanja prethodne saglasnosti na ulaganje kapitala EPS-a u ovo društvo. Po dobijanju takve saglasnosti Vlade Srbije stiču se uslovi da JP EPS zaključi Ugovor o osnivanju Preduzeća „HE Gornja Drina“.

6. mart 2008.

U Banjaluci predstavnici „Elektroprivrede RS“, EPS-a i „Hidroelektrana Višegrad“ potpisali protokol o razumevanju

Korak ka zajedničkoj izgradnji „Hidroelektrana Gornja Drina“

Predstavnici “Elektroprivrede RS”, “Elektroprivrede Srbije” i “Hidroelektrana Višegrad” potpisali su juče u Banjaluci protokol o razumevanju koji predstavlja još jedan korak ka zajedničkom nastavku projekta izgradnje “Hidroelektrana Gornja Drina”, ranije poznatijeg pod nazivom Buk Bijela. Predviđeno je da u projektu izgradnje „Hidroelektrana Gornja Drina“ EPS učestvovuje sa 50 odsto, dok će učešće “Hidroelektrane Višegrad” i Elektroprivreda RS biti po 25 odsto. Time je obezbeđen i najveći deo preduslova za realizaciju projekta započetog još 1974. godine. Sve tri strane postigle su i dogovor za osnivanje zajedničkog preduzeća koje će se zvati “Hidroelektrane Gornja Drina”, sa sedištem u Foči. -Potpisanim protokolom jasno su iskazane namere da se ide u realizaciju ovog projekta, a njegov deo predstavlja i usaglašeni tekst ugovora koji bi trebalo da potvrde Vlada RS, Vlada Srbije, kao i Skupština akcionara “Hidrolektrana Višegrad”, posle čega će se moći pristupiti potpisivanju ugovora - rekla je Branislava Milekić, generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske” Ona je objasnila da je u toku izrada studije izvodljivosti projekta, na osnovu kojeg bi nova elektrana imala snagu 150 megavata i proizvodila bi 400 miliona kilovat-sati električne energije godišnje. Reč je o drugom po veličini projektu u RS, odmah iza termoelektrane u Gackom, a posebno je značajan za istočni deo RS i u početnoj fazi otvara mogućnost za veće zapošljavanje njegovog stanovništva. Generalni direktor „Elektroprivrede RS“ podsetila je i na to da je eksproprijacija zemljišta izvršena, infrastruktura je izgrađena, a obezbeđen je i objekat u Foči. Vladimir Đorđević, generalni direktor EPS-a, istakao je zadovoljstvo time što su dve elektroprivrede potpisale protokol o saradnji koji ima veliki značaj. Novi hidroenergetski objekat ima i ekološku komponentu, a koja je u regionu veoma cenjena. A za obe elektroprivrede značiće i bolje i efikasnije korišćenje sliva reke Drine i nastavak ekonomske saradnje i povezivanja naroda sa obe strane Drine”, rekao je Đorđević.

29. februar 2008.

Iz PD TE Nikola Tesla

TENT B - rekordno

Termoelektrana "Nikola Tesla B" je, u januaru 2008. godine proizvela 876,749 miliona kilovat sati električne energije, što je najveća ikada ostvarena proizvodnja u tom mesecu od kako je izgrađeno ovo termoenergetsko postrojenje, izjavio je direktor Zoran Stojanović. "Ovakav proizvodni rezultat predstavlja mnogo više od običnog rekorda, jer je njime premašena i proizvodnja iz januara 1990. godine kada je na pragu elektrane zabeležena proizvodnja od 872,375 miliona kilovat sati", precizirao je Stojanović i podsetio da je TENT B, te 1990. godine, prema kriterijumu iskorišćenja nominalne snage zauzela 8. mesto najboljih prozvođača električne energije na svetu. Da bi se realno shvatio značaj tadašnjeg rezultata treba znati da je Termoelektrana B, 1990. godine svrstana na 8. mesto u konkurenciji 10 nuklearnih elektrana koje se inače grade kao daleko pouzdaniji i raspoloživiji kapaciteti od termoelektrana. TENT B je danas stariji 17 godina. Njeni blokovi su od 1990. godine do danas proizvodili i na mreži proveli više od 100.000 radnih sati, čime je ovogodišnji januarski rezultat još značajniji, ukazao je Stojanović. Visok stepen obučenosti i odgovornosti osoblja koje radi u procesu proizvodnje i održavanja, značajna ulaganja, valjano urađeni remonti, kao i ujednačen kvalitet uglja iz površinskih kopova "Kolubare", su osnova iz koje je proistekao ovakav proizvodni rezultat, naveo je Stojanović.

4. februar 2008.

Upravni odbor Elektroprivrede Srbije

Pohvale EPS-u

Na prvoj sednici novog Upravnog odbora EPS-a (predsedavao Petar Knežević), održanoj 1. februara, razmatrano je izvršenje elektroenergetskog bilansa u protekloj 2007. godini, a posebno za decembar 2007, uz procenu njegovog ostvarenja za januar, sagledavanje elektroenergetske situacije za februar, kao i realizacija programa remonta. Donet je Poslovnik o radu Upravnog odbora, kao i odluke o usvajanju izveštaja o izvršenom popisu imovine i obaveza JP EPS, sa stanjem od 31. decembra 2007. godine, o prihvatanju Ugovora o prenosu bez naknade opreme na JP „Elektromreža Srbije“ i o transfernim cenama za 2008. godinu. Prošle godine su zabeležene najveća potrošnja i proizvodnja električne energije. Ukupne potrebe iznosile su preko 41,24 milijarde kilovat-časova električne energije - 1,4 odsto iznad bilansa. Ostvaren je i najveći godišnji bruto konzum u Srbiji sa više od 37,78 milijardi kilovat-časova. Najvećim delom takva potrošnja podmirena je iz proizvodnih kapaciteta EPS-a – sa više od 38,97 milijardi kilovat-časova. Takva najveća godišnja proizvodnja električne energije u Srbiji bila je za oko 900 miliona kilovat-časova veća od bilansa ( 2,4 odsto). Tome su najviše doprinele termoelektrane na ugalj, koje su bilansiranu godišnju proizvodnju prebacile za 5,7 odsto, a takođe uspešnu prethodnu 2006. za 2,8 odsto. Proizvodnju iznad bilansa imale su i akumulacione HE i to za 20,6 odsto. Značajno je da je, zahvaljujući takvim rezultatima, za uravnoteženje bilansa uvezeno samo 792,184 miliona kilovat-časova od bilansom predviđenih 1,848 milijarde kilovat-časova ili 40 odsto. U ovom periodu ostvarena je i izuzetna proizvodnja uglja - 36,5 miliona tona. Površinski kopovi „Kolubare“ i „Kostolca“ postigli su rekordnu godišnju proizvodnju. U RB „Kolubara“ proizvedeno je preko 29,2 miliona tona, a u PK „Kostolac“ više od 7,2 miliona tona uglja. Prebačaji iznad plana iznosili su pet, odnosno jedan odsto. Članovi Upravnog odbora EPS-a upoznati su sa procenom realizacije bilansa za januar, kao i sagledavanjem elektroenergetske situacije za februar 2008. godine. Ukupne potrebe za električnom energijom podmirivaće se i dalje najvećim delom iz proizvodnih kapaciteta EPS-a. Upravni odbor EPS-a je odao priznanje svim zaposlenima u EPS-u na izuzetnim proizvodnim rezultatima u 2007. godini. Vlada Srbije imenovala članove Upravnog odbora JP EPS.

4. februar 2008.

Petar Knežević, novi predsednik Upravnog odbora EPS-a

Vlada Srbije imenovala je predsednika i nove članove Upravnog odbora Javnog preduzeća Elektroprivreda Srbije. Za predsednika Upravnog odbora JP EPS imenovan je Petar Knežević, a novoizabrani članovi su: Slobodan Mihajlović, Desimir Stević, Miroslav Aleksić, Dušan Đurović, Živko Trbuk i prof dr Jeroslav Živanić. Dužnosti su, istovremeno, razrešeni dosadašnji predsednik i članovi Upravnog odbora JP EPS.

22. januar 2008.

Novo kadrovsko rešenje u JP EPS

Mirko Đurić direktor Direkcije za distribuciju

Od 15. januara ove godine novi direktor Direkcije JP EPS-a za distribuciju električne energije je magistar elektrotehnike Mirko Đurić, član Upravnog odbora EPS-a.
Radovan Stanić, dosadašnji direktor, biće pomoćnik direktora u Direkciji za distribuciju.

17. januar 2008.

Zbog izuzetno oštre zime u Bugarskoj

PREKINUT IZVOZ STRUJE, SRBIJA NIJE UGROŽENA

Prema današnjoj vesti agencije FoNet, Bugarska vlada odlučila je da, zbog izuzetno oštre zime, obustavi dalji izvoz električne energije u Grčku, Makedoniju, kao i UNMIK-u za područje Kosmeta. Ovo je saopštio ministar za energetiku Petar Dimitrov, dodajući da stabilnost elektroenergetskog sistema Bugarske nije ugrožena.

Dragan Vlaisavljević, direktor Direkcije za trgovinu električnom energijom, rekao nam je da ova obustava izvoza uopšte ne pogađa EPS, jer se od bugarskog NEK-a ne kupuje električna energija od februara 2006. godine. Međutim, od NEK-a struju za područje Kosmeta kupuje UNMIK i EPS, kao kompanija s tim aranžmanom nema nikakvih dodirnih tačaka. Prema tome, prestanak izvoza bugarske električne energije ne ugrožava snabdevanje kupaca, kojima EPS isporučuje struju.

Direktor nacionalne elektroenergetske kompanije Ljubomir Velkov precizirao je da će izvoz biti potpuno obustavljen do kraja sedmice. Nije poznato kada će izvoz biti obnovljen, ali je sigurno da će neka izvozna ograničenja ostati do kraja marta. Velkov je izneo podatak da je ove zime potrošnja struje u bugarskim domaćinstvima porasla za oko 20 odsto u odnosu na prethodnu.

Bugarska jedina u regionu ima viškove električne energije. Lane je taj izvoz iznosio oko sedam milijardi kilovat-časova, uprkos tome što je Bugarska od početka godine, odnosno od stupanja u Evropsku uniju, morala zbog zastarelosti i neispunjavanja normi EU da isključi dva bloka od po 440 megavata nuklearne elektrane „Kozloduj“.

Pored toga, struju je prestao da proizvodi i blok od 210 megavata u termoelektrani, koji je bio veliki zagađivač životne sredine.

16. januar 2008.

ZA MODERNIZACIJU 76 MILIONA EVRA

Elektroprivreda Srbije (EPS) završila je revitalizaciju bloka četiri u Termoelektrani Nikola Tesla (TENT) u Obrenovcu u koji je uloženo 76,2 miliona evra, što je najveća investicija u neki postojeći blok u elektranama u Srbiji u proteklih 20 godina, saopšteno je na svečanosti u Obrenovcu.
Projekat modernizacije bloka četiri trajao je osam i po meseci i finansiran je novcem iz prihoda od prodaje električne energije, bez dinara kredita, saopštili su predstavnici EPS.
Ministar rudarstva i energetike Srbije Aleksandar Popović je istakao da je EPS tokom prošle godine oborio rekord u proizvodnji električne energije, ali da su Srbiji potrebni novi kapaciteti za proizvodnju i racionalnije trošenje električne energije.
Popović je rekao da se nada da će do aprila postojati jasan plan kojim će se redom, u saradnji Srbije i Republike Srpske, graditi novi hidrokapaciteti na Drini. Prema njegovim rečima, u Srbiji postoji veliki problem sa energetskom efikasnošću i to je veliki problem koji bi trebalo rešiti u narednim godina. Popović je naglasio da pored unutrašnjih reformi, koje EPS već sprovodi, u narednih desetak godina potrebno da svi parametri poslovanja budu zasnovani na ekonomskim pokazateljima, a ne na političkoj demagogiji, kako bi EPS mogao da se suoči sa svim izazovima.
"Tu pre svega mislim na cenu električne energije. Moramo doneti jasnu odluku da li želimo da EPS bude lider u regionu", istakao je Popović. Popović je naglasio da će EPS do 2015. godine uložiti 1,2 milijarda evra u zaštitu životne sredine.
Ministar za zaštitu životne sredine Srbije Saša Dragin istakao je da ekonomski razvoj u Srbiji mora biti u ravnoteži sa zaštitom priorode. Dragin je poručio da se mora puno uložiti u zaštitu životne sredine kako bi Srbija postala moderna, evropska zemlja i kako EPS više ne bi bio zagađivač čovekove okoline. Prema njegovim rečima, Srbiju očekuje puno ulaganja u obnovljive izvore energije.
"Svu svoju energiju ćemo uložiti da energija koja dolazi iz ovih postrojenja bude čista i da ne ugrožava zdravlje ljudi", naglasio je Dragin.
Generalni direktor EPS Vladimir Đorđević je rekao da je zaštita životne sredine sastavni deo svakog projekta modernizacije termo blokova u EPS, a samo za ugradnju novih elektrofiltera uloženo je 26 miliona evra. Prema njegovim rečima, preostaje da se uloži još 38 miliona evra u zaštitu životne sredine u obrenovačkoj termoelektrani.
Tokom revitalizacije bloka četiri u TENT su zamenjene sve lopatice turbine, obavljen je kompletan remont generatora i zamenjeno je 75 odsto cevnog sistema kotla i ceo parovod.
Na bloku četiri je primenjen novi, automatski sistem upravljanja, a rekonstrukcijom elektrofiltera obezbeđena je primena ekoloških normi koje propisuje Evropska unija. (FoNet)

10. januar 2008.

Proizvodno - tehnički kolegijum EPS-a saopštio:

Rekordna proizvodnja uglja i struje

U drugoj polovini decembra potrošnja je danima bila oko 150 miliona kilovat-sati, ali su kapaciteti EPS-a, uz minimalan uvoz, pokrivali sve potrebe za električnom energijom. – Naredna dva meseca TE moraju da rade punom snagom

Svi rekordi, koji su ranije bili postavljeni u EPS-u, počev od maksimalnog dnevnog konzuma i maksimalne dnevne proizvodnje, do optimalne termoproizvodnje u jednom danu, oboreni su u drugoj polovini decembra, a gotovo je sasvim izvesno da će biti premašeni i mesečni rekordi proizvodnje električne energije, kao i godišnji rekordi u proizvodnji električne energije, uglja i jalovine! Ove izuzetne rezultate, na Proizvodno - tehničkom kolegijumu (PTK) održanom 1. januara 2008. godine, saopštio je Zoran Manasijević, pomoćnik generalnog direktora EPS-a. - U poslednjih 14 dana decembra, kada nas je zahvatio hladni talas,čak 13 puta je premašivan dnevni proizvodni rekord ostvaren 2005. godine. Dnevna proizvodnja tih dana premašivala je i 150 miliona kilovat-časova, a 31. decembra u 18 časova oboren je i rekord u maksimalnom opterećenju od 7305 megavata, čime je premašen rekord od 7189 megavata, postavljen pre deset godina, rekao je Manasijević. Poslednjeg dana prošle godine oboren je rekord u dnevnoj proizvodnji termoelektrana u Srbiji. One su tog dana proizvele 112, 45 miliona kilovat-časova, rekao je Miladin Basarić, direktor Sektora za energetsko planiranje i upravljanje u Direkciji EPS-a za trgovinu električnom energijom. Basarić je dodao da se očekuje da će u 2007. godini biti ostvarena ne samo najveća godišnja proizvodnja termo sektora u Srbiji, već i najveća godišnja proizvodnja svih kapaciteta u istoriji EPS-a! Potrošnja električne energije u Srbiji značajno je povećana. Pri istim temperaturama s kraja prošle godine, potrošnja je veća za osam miliona kilovat-časova. I na kopovima uglja su oboreni svi rekordi. Prema podacima, koje je na sednici PTK izneo Nebojša Šijaković, direktor Sektora za proizvodnju uglja u Direkciji EPS-a za proizvodnju energije, PD RB “Kolubara” ostvarila je najvišu godišnju proizvodnju od svog nastajanja, premašivši nivo od 29,250 miliona tona u 2007. godini. Prethodni rekord bio je 29,177 miliona tona uglja. I proizvodnja otkrivke je bila najveća do sada i 2007. godine je iznosila 80,17 miliona kubika. I u Kostolcu je ostvarena rekordna proizvodnja uglja od 7,21 milion tona i jalovine od 28,85 miliona kubika. Iznoseći sagledavanja elektroenergetske situacije u narednom periodu, Dragan Vlaisavljević, direktor Direkcije za trgovinu električnom energijom, napomenuo je da se očekuje hladnija prva polovina januara i da će sve raspoložive termoelektrane morati da rade punom snagom, što će iziskivati i povećanje dovoza uglja za tri odsto. I u januaru i u februaru, praktično neće postojati rezerve u termokapacitetima. Vlaisavljević je rekao da je 28. decembra raspisan i tender za nabavku dodatnih količine električne energije iz uvoza ( 100 megavata u bandu) i da bi ponude trebalo da se otvore 8. januara 2008. godine. Sastanku je prisustvovao i Boško Buha, novi član Proizvodno - tehničkog kolegijuma EPS-a, koji je od 1. januara 2008. godine novi direktor Direkcije EPS-a za proizvodnju energije a donedavno direktor PD TE Nikola Tesla. Članovi Proizvodno - tehničkog kolegijuma posetili su 1. januara i dispečerski centar EPS-a i čestitali Novu godinu kolegama koji su tog prazničnog dana radili.